Delta Neretve

    Delta Neretve u Republici Hrvatskoj obuhvaća oko 12.000 ha. Od negdašnjih dvanaest rukavaca, koji su se granali deltom, nakon opsežnih melioracija danas su preostala samo četiri. Nestali su i pripadajući močvarni prostori, te brojna jezera i lagune. Danas su na tom kultiviranome području očuvani tek rascjepkani ostaci negdašnje jedinstvene mediteranske močvare. Pet lokaliteta, u ukupnoj površini od 1.620 ha, zaštićeno je u kategorijama ornitološkoga rezervata (Pod Gredom, Prud i Orepak), ornitološko-ihtiološkoga rezervata (Delta Neretva), odnosno zaštićenoga krajolika (Modro oko i jezero Desne). Cijeli prostor delte predviđen je za zaštitu u kategoriji parka prirode.

    U delti je znatan i utjecaj mora, a prostori s bočatom vodom posebna su staništa koja dodatno obogaćuju biološku raznolikost cijeloga područja. Vodena staništa, zajedno s prostranim trščacima, vlažnim livadama, pješčanim obalama, sprudovima i slanušama te rubnim krškim nadzemljem i podzemljem, veliko su bogatstvo staništa, koje je osnova za odgovarajuću raznolikost biljnog i životinjskog svijeta.
    Ušće Neretve je zbog velike biološke produkcije hranilište brojnih ribljih vrsta. Delta, lagune i brakične vode mladičnjaci su za ribe i rakove koji ostatak života provode u slatkoj ili slanoj vodi. One su i ulazi odnosno izlazi ribljih migracija. Prije isušivanja brojnih laguna, ušće je bilo znatno povoljnije za hranidbu i mrijest riba - naročito jezero Modrić. No i danas je ribarstvo važna djelatnost kojom se ovdašnje stanovništvo bavi uglavnom kao dopunskom djelatnošću.. Većinu ulova čine cipli i jegulje. U delti Neretve ukupno je zabilježeno čak 310 vrsta ptica, od kojih 115 gnjezdarica.

    Nakon opsežnih melioracija uvjeti za močvarice u delti Neretve su znatno pogoršani (nestanak staništa, intenzivna poljoprivreda, pretjerani lov). Brojnost ptica je danas znatno smanjena, ali broj vrsta još je velik i vrijedan. S obzirom na sastav ptičjih vrsta i važnost delte za ptičje selidbe i zimovanja, taj je prostor još od međunarodne važnosti.

Spomenička baština 

    Donji tok Neretve obiluje spomeničkom baštinom koja svjedoči o tisućljećima čovjekove nazočnosti.  Otimanjem plodnoga tla od močvare i razvijanjem prometnih pravaca prema unutrašnjosti stvarali su se uvjeti za razvoj naselja. Brojne su prapovijesne utvrde i naselja te grobne gomile razasute po uzvišenjima i nižim predjelima uz Neretvu. Čini se da su to područje još u željezno doba naseljavala ilirska plemena. Stari Grci su u 4.stoljeću pr. Kr. osnovali emporij (luku), koja se razvila u nadaleko poznato trgovište Naronu, današnji Vid blizu Metkovića. Po cijeloj delti oko Narone bila su razasuta prigradska naselja i gospodarska imanja, čije ostatke danas krije močvara i riječni nanosi. O rimskome razdoblju također svjedoči bogata spomenička baština – gradski bedemi s kulama, rimske vile, mozaici, nadgrobni natpisi. U vrijeme cara Augusta Narona je bila upravno središte. Godine 1996. u središtu Vida, na glavnome trgu (Augusteum), otkopani su ostaci hrama u kojemu je pronađeno 16 kipova  bogova i božica, među kojima se ističe impresivna, 3 metra visoka, statua cara Augusta u odori imperatora.
    Kršćanstvo se može pratiti na području donjega toka Neretve već od sredine 5. stoljeća. Od ranokršćanske sakralne baštine ističe se bazilika sv. Vida, s izvanredno očuvanom krstionicom na mjestu današnje crkve u Vidu.
    Malo je sačuvanih spomenika iz srednjega vijeka. Za turskih napada, potkraj 15. stoljeća, srušeno je nekoliko crkava, a spomen na ta vremena čuva još dojmljiva utvrda Norinska kula, na ušću rječice Norin u Neretvu. Zbog čestih ratnih sukoba, iz doba Mletačke Republike nije preostalo važnijih spomenika .

Iskorištavanje prostora 

    Negativni utjecaji ljudskih djelatnosti na prirodne vrijednosti podjednaki su u cijelome prostoru donjega toka Neretve. Stanovništvo je danas koncentrirano u nekoliko većih naselja. Metković, Opuzen i Ploče veća su središta u Republici Hrvatskoj, a Čapljina na prostoru BiH.
    U suradnji sa stručnjacima međunarodne organizacije FAO, 1960-ih godina bilo je meliorirano 5.376 ha močvara i laguna u delti Neretve. Osnivanjem državnoga poduzeća PIK Neretva novoosvojeno poljoprivredno zemljište se postupno privodilo kulturi. Močvara je pretvorena u nasade, uglavnom mandarina. Ovdašnji vodni režim i blizina mora (zaslanjivanje tla) zahtijevali su stalnu primjenu vrlo složenih i skupih hidromelioracijskih mjera za održavanje postojećega stanja. Razumljivo, to je sve išlo nauštrb močvarnih staništa, s kojima se smanjivalo i nekoć nepregledno bogatstvo ribljeg i ptičjeg svijeta.