Za zadnji dan programa ostaje nam "Kraljica
Jadrana", Venecija, Jedan od najljepših gradova na Svijetu.
Grad je izgrađen na stotinama otočića. Ulice običnog grada ovdje
su zamijenjene kanalima (rii), a glavna ulica je Canal Grande. Grad
kao da lebdi iznad vode.
Venecija je u povijesti uvijek bila posebna i zbog svog društveno-političkog
uređenja. Dok je u ostalim dijelovima današnje Italije u 9. stoljeću
bilo franačko uređenje, u Veneciji je bilo vojvodstvo s duždom
(vojvodom) na čelu.
Venecija je imala jake trgovačke veze s Istokom, posebno s
Orijentom, što joj je priskrbilo bogatstvo i slavu. Ta veza je učinila
i veliki utjecaj na umjetnost i arhitekturu.
![](put_italija_41.jpg)
U brodici, koja se na
talijanskom se zove vaporetti, što bi
značilo "brodobus", približavamo se molu Sv. Marka.
![](put_italija_43.jpg)
Na slici se ističe
toranj Sv. Marka, a s desne strane je Duždeva palača,
koja je izgrađena u 9. stoljeću i predstavljala je Duždevo sjedište.
![](put_italija_50.jpg)
Crkva gospe od
zdravlja (Santa Maria della Salute)
![](put_italija_54.jpg)
Most Rialto, najstariji most od tri
mosta preko Canala Grande
(Veliki kanal). Most je izgrađen 1592.
Canal Grande dijeli
Veneciju na dva dijela, a premošten je na tri mjesta. Dug je oko 4
km, najveća dubina mu je 5 m, prosječna širina 50 m. Kanalom
prolazi dosta gust promet vaporettia (brodobuseva), gondola i
brodica raznih oblika.
![](put_italija_51.jpg)
![](put_italija_45.jpg)
Trg Sv. Marka (Piazza
di San Marco), u dnu je bazilika Sv. Marka
(basilica di San Marco),
a pored nje je zvonik Sv. Marka
828. godine posmrtni
ostaci Sv. Marka su iz Aleksandrije u Egiptu donijeti u Veneciju.
Tim povodom odlučeno je izgraditi crkvu koja će čuvati tu
relikviju. Najveći dio grandiozne bazilike izgrađen je između 11.
i 15. stoljeća. Na bazilici su harmonično usklađeni razni stilski
i civilizacijski elementi zbog čega je bazilika neodoljivo privlačna.
Na njoj imamo bizantsku pozlatu, gotičke zabate, romaničke lukove i islamske kupole.
![](put_italija_42.jpg)
Ispred bazilike Sv. Marka
Sastavio:
Božo Penavić
|