SLOVENIAN EXPERIENCES WITH "TURBO - ROUNDABOUTS"

Tomaž Tollazzi, Ph. D.
Faculty of Civil Engineering University of Maribor, Slovenia
Sašo Turnšek, B. Sc.
Faculty of Civil Engineering University of Maribor, Slovenia
Marko Renčelj, Ph. D.
Faculty of Civil Engineering University of Maribor, Slovenia    

Sažetak: Ideja kružnih raskrižja sa spiralnim tokom cirkulacijskog kolnika ("turbo-kružna raskrižja") je vrlo brzo prenesena i u slovenski okoliš. Za to postoji više razloga. Jedan od najvažnijih razloga je sigurno činjenica da su u prošlosti u Sloveniji građena premala dvotračna kružna raskrižja, što se protivilo zakonskom pravilu o obveznom korištenju unutarnje cirkulacijske prometne trake u slučajevima kada vozač ne napušta kružno raskrižje na prvom sljedećem izlazu (prosječni vozač nema dovoljnu duljinu za promjenu vozne trake na cirkulacijskom kolniku). Drugi razlog je da unutarnja cirkulacijska prometna traka na kružnom kolniku nije "zanimljiva" mladim i starim vozačima, zato što se osjećaju nesigurnima pri promjeni trake. Trenutno su u Sloveniji uvjeti sljedeći: postoji sedam realiziranih turbo kružnih raskrižja, jedno turbo kružno raskrižje u izgradnji, za pet turbo kružnih raskrižja projektna dokumentacija je u fazi odobravanja. Također smo usvojili i naše smjernice za planiranje i projektiranje kružnih raskrižja sa spiralnim tokom cirkulacijskog kolnika (turbo kružna raskrižja). Mada je prvo turbo kružno raskrižje u Sloveniji izgrađeno tek 2008. godine (ostala su izgrađena 2009. i 2010. godine), u članku su prikazana neka trenutna iskustva s turbo kružnim raskrižjima u Sloveniji.  

Ključne riječi: prometna sigurnost, kružno raskrižje, turbo kružno raskrižje, Slovenija       

cijeli rad

PRIRODNA OBILJEŽJA UŽEGA I ŠIREGA PODRUČJA ŽUPE STUDENCI 

Prof. dr. sc. Pero Marijanović
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Doc. dr. sc. Maja Prskalo
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru      

Sažetak: Studenački prostor, kao dio šireg okruženja, visoko je vrijedan u pogledu prirodne obdarenosti, neobične raznolikosti i, čak i u mnogo širim granicama, rijetke zanimljivosti i neponovljivosti. Otuda je njegovo znanstveno vrjednovanje logičan slijed svake studijske angažiranosti ali i podloga za sve druge aktivnosti koje se žele provesti. Put do znanstvene valorizacije nekog prostora vodi preko analize, odnosno pravilne raščlambe prostornih jedinica, njihova opisivanja i vrednovanja te ponovnog „vraćanja“ u nedjeljivu i međuzavisnu cjelinu, odnosno čitav proces završava sintezom. U radu je pokazana raščlamba studenačkog prostora na četiri prostorne jedinice i to: dio stolačko-čitlučke krške zaravni, čelo navlake s vrelima, polje i sedrotvorni tok rijeke Trebižat. Ove prostorne jedinice čine jedinstvenu prirodnu cjelinu koja je od iznimne vrijednosti u smislu prirodne i znanstvene zanimljivosti.  

Ključne riječi: geologija, prostorne jedinice, vrjednovanje prostora, Studenci        

cijeli rad

EKSPERIMENTALNO-TEORIJSKA ANALIZA SPOJEVA S VISOKOVRIJEDNIM VIJCIMA KLASE 10.9 PRI KRATKOTRAJNOM OPTEREĆENJU  

Prof. dr. sc. Hrvoje Soče, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Doc. dr. sc. Vlaho Akmadžić, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru     

Sažetak: U ovom radu je prikazano eksperimentalno – teorijsko određivanje kritične sile proklizavanja za modele sa spojevima visokovrijednim vijcima M12, M16, M20, M24 i M27 kvaliteta 10.9. Tarne površine su nezaštićene i obrađene su pjeskarenjem. Kratkotrajna kritična sila proklizavanja i koeficijent trenja određeni su za pomake spoja od 150 mikrometara i od 300 mikrometara. Eksperimentalna su istraživanja rađena na Strojarskom fakultetu u Mostaru.  

Ključne riječi: spojevi, sila proklizavanja, koeficijent trenja, eksperiment        

cijeli rad

ISPITIVANJE MOSTOVA NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U MOSTARU     

Izv. prof. dr. sc. Mladen Glibić, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru     

Sažetak: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru je u 2008. godini doživio značajan skok u svom razvoju. Zahvaljujući pomoći Vlade Republike Hrvatske izgrađena je nova fakultetska zgrada koja je bila i potpuno opremljena za rad i nastavu studenata i osoblja fakulteta. U sklopu ove pomoći fakultet je nabavio i opremu za ispitivanje konstrukcija. Ova oprema je omogućila značajno povećanje aktivnosti djelatnika fakulteta oko ispitivanja mostova. Međutim, Građevinski fakultet je vršio i prije ispitivanja mostova zahvaljujući suradnji sa mr. sc. Predragom Đukićem dip.ing.str. koji je imao odgovarajuću opremu za ispitivanje konstrukcija. Ovaj članak obrađuje sva ispitivanja mostova koje je vršio Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru.   

Ključne riječi: ispitivanje mostova, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru        

cijeli rad

PRIORITETNI PROJEKTI ZA ZAŠTITU OD POPLAVA NA VODNOM PODRUČJU JADRANSKOG MORA PREDLOŽENIH GLAVNIM PREVENTIVNIM PLANOM ZAŠTITE OD POPLAVA FEDERACIJE BIH

Željko Ostojić, dipl. ing. građ.
Javno poduzeće za "Vodno područje slivova Jadranskog mora" Mostar

Sažetak: Dosadašnja iskustva s poplavama, jasno pokazuju da su problemi zaštite od poplava u Bosni i Hercegovini (BiH) pa tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine (F BiH), vrlo specifični i kompleksni. Za rješavanje problema zaštite od poplava potrebna su značajna sredstva, kojima društvo u ovom trenutku ne raspolaže, pa je neophodno aktivnosti zaštite od poplava provoditi u fazama, na osnovu dobro dokumentiranih lista prioriteta. Pri tome ne treba gubiti iz vida da se ulaganje u zaštitu od poplava smatra neprivrednom investicijom (što je neopravdano), jer financijska ulaganja ne donose direktan profit za uloženi novac. Međutim, kada se analiziraju potencijalne štete koje mogu nastupiti (koje se svake godine događaju) onda ulaganje u zaštitu od poplava i preventivno djelovanje može biti i te kako privredna investicija. Mnoga ugrožena područja su i najnerazvijenija, a jedan od razloga njihove nerazvijenosti je i taj što tu postoji stalna opasnost od poplava. Za provođenje mjera zaštite od poplava država (BiH, F BiH, kantoni i općine) nosi najveću odgovornost i mora osigurati sredstva za te aktivnosti.  

Ključne riječi: zaštita od poplave, Federacija Bosne i Hercegovine        

cijeli rad

TORZIJSKI ODZIV SIMETRIČNIH KONSTRUKCIJA   

Mr. sc. Valentina Ivanković Mihalj, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru     

Sažetak: Promatranje zgrada izloženih snažnom djelovanju potresa, pokazalo je da čak i simetrične konstrukcije mogu biti izložene torzijskim oscilacijama. Odredbe građevinskih propisa za seizmiku daju samo zahtijeve za slučajni ekscentricitet (koje se zajednički odnose na slučajni ekscentricitet konstrukcije i torzijsko gibanje tla). Slučajni ekscentricitet je samo u funkciji tlocrtne dimenzije zgrade, te se ne odnosi na frekvencije konstrukcije. Naš prijašnji rad, temeljen na analitičkom istraživanju [Raduka, (2005)], je pokazao da odgovor simetričnih zgrada izložen bočnoj (horizontalnoj) pobudi može biti pod značajnim utjecajem različitih parametara. Pokazano je da nestabilne samopobuđene torzijske oscilacije mogu biti uzrokovane i bočnim oscilacijama, ako se vrijednosti parametara konstrukcije zadovoljavaju određene uvjete. U kontekstu takvih rezultata možemo ograničiti broj parametara u ovom radu. Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi ponašanje stvarne konstrukcije, zadovoljavajući odabrane uvjete parametara, tijekom djelovanja potresa.   

Ključne riječi: simetrične konstrukcije, slučajni ekscentricitet, torzija   

cijeli rad

PRIMJERI OCJENJIVANJA I PROCJENE STANJA POTPORNIH ZIDOVA     

Doc. dr. sc. Maja Prskalo,dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Maja Zadro, mr. građevine
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru     

Sažetak: U radu su definirana oštećenja i procesi oštećenja, odnosno pojave kod potpornih konstrukcija, te su na osnovu stanja potporne konstrukcije predložene i izvršene odgovarajuće mjere sanacije. Iskustvo iz raznih sredina je pokazalo da se poslovima pregleda i održavanja potpornih konstrukcija počinje baviti tek onda kada dođe do havarija ili većih oštećenja koja imaju bitan utjecaj na njihovu funkcionalnu primjenu. Proračun stabilnosti potpornih konstrukcija izveden je u programu GEO5 i ručnim postupkom prema Eurokod-u 7. Analiza stabilnosti i procjena stanja potpornog zida je provedena za armirano betonski zid u Mostaru.  

Ključne riječi: oštećenja, potporne konstrukcije, AB zid, sanacija, GEO5

cijeli rad

VARIJANTE IZVEDBE CESTOVNIH ČELIČNIH MOSTOVA

Doc. dr. sc. Vlaho Akmadžić, dipl. ing. građ.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Marijana Prkačin, mr. građevine
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru     

Sažetak: U radu je opisan Steinkjer most, koji se nalazi u Norveškoj. Napravljen je njegov statički proračun prilagođen domaćim važećim propisima. Glavni nosač mosta proračunat je u dvije verzije, kao lučni rešetkasti nosač i trapezni rešetkasti nosač, kako bi se pokazala ušteda materijala i prednosti lučnih nosača u odnosu na konvencionalne. Statički proračun proveden je pomoću programskog paketa Tower 6.0, na 3D modelu, za obje navedene varijante. U radu su prikazani detalji veza karakteristični za rešetkasti lučni most. Na osnovu orijentacijske specifikacije materijala dokazana je tvrdnja da rešetkasti lučni most uštedi više od polovine količine čelika u odnosu na trapezni rešetkasti most. Proračun temelja proveden je po HRN EN 1997-1:2007 i pomoću programskog paketa GEO5.  

Ključne riječi: lučni rešetkasti most, Per Tveit, hibridno temeljenje, varijante cestovnih mostova, detalji veza.        

cijeli rad

PREGRAĐIVANJE RIJEKE NERETVE   

Izv. prof. dr. sc. Mijo Vranješ, dipl. ing. građ.
Građevinsko-arhitektonski fakultet Split, Sveučilište u Splitu
Prof. dr. sc. Davor Romić, dipl. ing.
Agronomski fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu     

Sažetak: Da bi se osigurala dovoljna količina nezaslanjene vode za potrebe navodnjavanja i ispravnih ekoloških prilika u donjoj Neretvi, kao izvor dostatnih količina je rijeka Neretva. Rijeka je pod utjecajem mora sve do Metkovića, zbog čega je zaslanjena naročito ljeti kad su potrebe za vodom najnaglašenije. U samom koritu rijeke potrebno je izgraditi odgovarajuću građevinu kojom će se spriječiti zaslanjivanje. Izbor pregradnog profila kao i samo rješenje pregrade vrlo je složena zadaća, gdje je nužno rješenjem zadovoljiti niz uvjeta. Rijeka je plovna sve do Metkovića, pa se mora osigurati prolaz brodovima. Cijela dolina ima vrlo niske kote terena, tako da je otežana obrana od poplava, a građevinom u koritu rijeke se ne smije pogoršati stanje. Cijeli prostor krajobrazno je vrlo vrijedan i pregrada se mora lijepo uklopiti u njega. Upravljanje objektom u funkcionalnom smislu mora biti jednostavno. Proučavanjem nekoliko mjesta pregrađivanja i više koncepata rješenja pregrade izabrano je optimalno rješenje, koje je provjereno na fizikalnom modelu.  

Ključne riječi: rijeka Neretva, zaslanjivanje, pokretna pregrada, fizikalni model      

cijeli rad

HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE ZNAČAJKE DUVANJSKOG POLJA – PROMATRANO U KONTEKSTU POPLAVNOG VALA IZ SIJEČNJA 2010 GODINE 

Josip Marinčić, dipl. ing. geol.
JP.Elektroprivreda HZ-HB
Doc. dr. sc. Amira Galić, dipl. ing. geol.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru
Enes Šerifović, dipl. ing. geol.
Cerberus, Tuzla     

Sažetak: Duvanjsko polje, za razliku od drugih polja Hercegovine i jugozapadne Bosne funkcionira kao zasebna hidrološka cjelina, a sve vode vrlo razgranate mreže većih i manjih dotoka drenira tok rijeke Šuice, kojim se sve vode usmjeravaju prema ponoru Kovači (856 m n.m.). Većina ovih voda izvire na vrelima Ričine (700 m n.m.) odnosno dotječu u akumulaciju Buško Blato. Manji dio voda izvire u nižim razinama sliva Cetine. Poplavni val je uslijedio nakon obilnih kiša koje su u peridu od 05-10.01.2010 god. zbirno iznosile 255 mm. Ovim kišama je prethodio iznad prosječno kišni i snježni prosinac 2009 god. Dodatni i ključni efekt razvoju pojave ove poplave jest izniman rast razine podzemne vode i promjena u podzemnoj raspodijeli voda, odnosno pomjeranju hidrogeološke razvodnice dalje u masive Ljubuše i Vrana. Upravo iz ovih smjerova (istočni i jugoistočni rubovi polja) su bilježene ekstremne pojave izviranja velikih količina vode iz vapnenačkih masiva na razinama i po 20 i više metara od razine polja.  

Ključne riječi: Duvanjsko polje, ponor Kovači, retencija, poplavni val, neogenski bazen        

cijeli rad