[Sveučilište u Mostaru]
SVEUČILIŠTE U MOSTARU

|English|   |Hrvatski|

GRAĐEVINSKI  FAKULTET

Kralja Zvonimira 14, Mostar, Bosna i Hercegovina; Tel/Fax: ++387 36 313-445; E-mail: gf-svemo@tel.net.ba

29. 01. 2003.

Znanstveni sat: Hidrologija krške rijeke Bregave

« istraživačka djelatnost


O fakultetu

Obavijesti za studente

Obavijesti o studiju

Istraživačka djelatnost

Strukovna djelatnost

Nastavnici i suradnici
fakulteta

On-line prijava ispita

Studentski zbor

Linkovi

« novosti

                      
Hoće li rijeka Bregava postati suha krška dolina?

Sažetak:

    
U radu su analizirana hidrološka, hidrogeološka i geološka obilježja krške rijeke Bregave. Razmotreno je sadašnje stanje riječnog korita, kao i podaci iz literature vezani za istraživačke radove. Osnovna misao autora je ukazati na opasnost da rijeka Bregava postane suha krška dolina. U radu su navedeni brojni propusti u očuvanju toga riječnog korita, kao i neki prijedlozi mogućih aktivnosti u svrhu očuvanja ovog jedinstvenog krškog vodotoka. Uz rad su priložene fotografije koje pokazuju kako rijeka Bregava izgleda danas.

[Vodopad "Provalije" u Stocu]

Slika 1: Vodopad "Provalije u Stocu

Uvod

     Rijeka Bregava nastaje od stalnog vrela Bitunja i povremenih vrela Veliki i Mali Suhavić (slika 2.) i poslije toka od oko 35 km dužine, ulijeva se u rijeku Neretvu. Prihranjuje se vodom koja dotječe kroz ponore iz Dabarskog polja i padalina sa direktnog (vlastitog) sliva, što je dokazano traserima (bojenjem).

[Izvorska zona rijeke Bregave]

Slika 2: Izvorska zona rijeke Bregave

Izgradnjom hidrosustava "Trebišnjica" predviđeno je da se vode Dabarskog polja, koje u prirodnim uvjetima pripadaju slivu rijeke Bregave, sustavom kanala i tunela prevedu u postojeću akumulaciju "Bileća" i dalje iskoriste na već postojećim hidroelektranama.

Osim što je izgubila jedinu značajnu pritoku, rijeka Bregava se danas nalazi u fazi odumiranja. Proces odumiranja je započeo u gornjem toku rijeke Bregave, otvaranjem ponora Ponikva i Kutske jame u Dabarskom polju. Kao posljedica ovoga procesa i lokalnih izdizanja terena, formirala sa suha dolina između polja i rijeke Bregave. Isti proces je započeo i u nizvodnom dijelu toka, tako da je u sušnom periodu i ovaj dio toka suh.

Postoje svi uvjeti da se dogodi da područje Hutova blata, na kojem se nalazi vrelo Londža, odnosno podzemni krški sustav koji se prazni preko ovoga vrela, potpuno preuzme odvodnju ovoga područja. U tom slučaju, kanjon Bregave bi postao suha krška dolina.



Slika 3: Viseći tok rijeke Bregave

Q1 – dotok u bušotinu iz rijeke, Q2 – količina vode koja se gubi iz bušotine, NVR – razina vode u rijeci, NVB – razina vode u bušotini, NPV – razina izdani (strelica pokazuje da se ova razina nalazi duboko ispod dna bušotine), NV vdp. – područje nedefinirano velike vodopropusnosti.

 

[Divlja odlagališta otpada u slivnom području rijeke Bregave]

Slika 4. i 5: Divlja odlagališta otpada u slivnom području rijeke Bregave

[Divlja odlagališta otpada u slivnom području rijeke Bregave]

 

Zaključak

  • Rijeka Bregava ima izuzetan značaj za opstanak stanovništva na ovom dijelu hercegovačkog krša.

  • Rijeka Bregava prihranjuje izvorišta na području Deranskog blata čistom vodom, te bitno utječe na održanje biljnog i životinjskog svijeta na području Deranskog blata, a samim tim i na području Parka prirode Hutovo blato.

  • Rijeci Bregavi prijeti velika opasnost da postane suha krška dolina zbog postepenog proširivanja podzemnih vodnih kanala i dreniranja voda prema Deranskom blatu, i to na dužini cijelog gornjeg toka i dijelu srednjeg toka do ušća rijeke Radimlje u Bregavu. Na ovom dijelu vodotoka ne bi se trebao vršiti iskop šljunka i pijeska, niti raditi bilo kakve aktivnosti na produbljivanju riječnog korita.

  • Potrebno je raditi dalja istraživanja, studije i projekte u svrhu definiranja mogućih negativnih utjecaja na izvor Bregave radi prevođenja voda prema akumulaciji "Bileća". Potrebno je razmotriti mogućnost prihranjivanja izvora preko ponora i projektirati moguća zaptivanja korita na pojedinim lokalitetima na dionici vodotoka od izvora do Stoca.

  • Rijeku Bregavu je potrebno zaštititi od zagađenja čvrstim i tečnim otpadom, fekalnim i industrijskim otpadnim vodama i drugo. Ovo je od velike važnosti za vodotok Bregave, kao i za ekosustav Parka prirode Hutovo blato.

  • Radi očuvanja vodotoka rijeke Bregave, kao i očuvanja kulturnog naslijeđa ovoga kraja, potrebno bi bilo razmotriti mogućnost pridruživanja ovoga područja Parku prirode Hutovo blato.

[Dio toka rijeke Bregave kroz Stolac]

Slika 6: Dio toka rijeke Bregave kroz Stolac

Mato GOLUŽA
Mirna RAGUŽ

 


^ vrh stranice

« novosti

« istraživačka djelatnost