Hoće li rijeka Bregava postati suha krška dolina?
Sažetak:
U radu su analizirana hidrološka,
hidrogeološka i geološka obilježja krške rijeke Bregave.
Razmotreno je sadašnje stanje riječnog korita, kao i podaci iz
literature vezani za istraživačke radove. Osnovna misao autora je
ukazati na opasnost da rijeka Bregava postane suha krška dolina. U
radu su navedeni brojni propusti u očuvanju toga riječnog korita,
kao i neki prijedlozi mogućih aktivnosti u svrhu očuvanja ovog
jedinstvenog krškog vodotoka. Uz rad su priložene fotografije koje
pokazuju kako rijeka Bregava izgleda danas.
Slika 1: Vodopad "Provalije u
Stocu
Uvod
Rijeka Bregava nastaje od stalnog vrela Bitunja i povremenih vrela
Veliki i Mali Suhavić (slika 2.) i poslije toka od oko 35 km dužine, ulijeva
se u rijeku Neretvu. Prihranjuje se vodom koja dotječe kroz ponore
iz Dabarskog polja i padalina sa direktnog (vlastitog) sliva, što
je dokazano traserima (bojenjem).
Slika 2: Izvorska zona rijeke Bregave
Izgradnjom hidrosustava "Trebišnjica" predviđeno je da
se vode Dabarskog polja, koje u prirodnim uvjetima pripadaju slivu
rijeke Bregave, sustavom kanala i tunela prevedu u postojeću
akumulaciju "Bileća" i dalje iskoriste na već postojećim
hidroelektranama.
Osim što je izgubila jedinu značajnu pritoku, rijeka Bregava se
danas nalazi u fazi odumiranja. Proces odumiranja je započeo u
gornjem toku rijeke Bregave, otvaranjem ponora Ponikva i Kutske jame
u Dabarskom polju. Kao posljedica ovoga procesa i lokalnih izdizanja
terena, formirala sa suha dolina između polja i rijeke Bregave.
Isti proces je započeo i u nizvodnom dijelu toka, tako da je u sušnom
periodu i ovaj dio toka suh.
Postoje svi uvjeti da se dogodi da područje Hutova blata, na kojem
se nalazi vrelo Londža, odnosno podzemni krški sustav koji se
prazni preko ovoga vrela, potpuno preuzme odvodnju ovoga područja.
U tom slučaju, kanjon Bregave bi postao suha krška dolina.
Slika 3: Viseći tok rijeke Bregave
Q1
– dotok u bušotinu iz rijeke, Q2 – količina vode koja
se gubi iz bušotine, NVR – razina vode u rijeci, NVB –
razina vode u bušotini, NPV – razina izdani (strelica
pokazuje da se ova razina nalazi duboko ispod dna bušotine), NV
vdp. – područje nedefinirano velike vodopropusnosti.
Slika 4. i 5: Divlja odlagališta
otpada u slivnom području rijeke Bregave
Zaključak
-
Rijeka Bregava
ima izuzetan značaj za opstanak stanovništva na ovom dijelu
hercegovačkog krša.
-
Rijeka Bregava
prihranjuje izvorišta na području Deranskog blata čistom
vodom, te bitno utječe na održanje biljnog i životinjskog
svijeta na području Deranskog blata, a samim tim i na području
Parka prirode Hutovo blato.
-
Rijeci Bregavi
prijeti velika opasnost da postane suha krška dolina zbog
postepenog proširivanja podzemnih vodnih kanala i dreniranja
voda prema Deranskom blatu, i to na dužini cijelog gornjeg toka
i dijelu srednjeg toka do ušća rijeke Radimlje u Bregavu. Na
ovom dijelu vodotoka ne bi se trebao vršiti iskop šljunka i
pijeska, niti raditi bilo kakve aktivnosti na produbljivanju
riječnog korita.
-
Potrebno je
raditi dalja istraživanja, studije i projekte u svrhu
definiranja mogućih negativnih utjecaja na izvor Bregave radi
prevođenja voda prema akumulaciji "Bileća". Potrebno
je razmotriti mogućnost prihranjivanja izvora preko ponora i
projektirati moguća zaptivanja korita na pojedinim lokalitetima
na dionici vodotoka od izvora do Stoca.
-
Rijeku Bregavu je
potrebno zaštititi od zagađenja čvrstim i tečnim otpadom,
fekalnim i industrijskim otpadnim vodama i drugo. Ovo je od
velike važnosti za vodotok Bregave, kao i za ekosustav Parka
prirode Hutovo blato.
-
Radi očuvanja
vodotoka rijeke Bregave, kao i očuvanja kulturnog naslijeđa
ovoga kraja, potrebno bi bilo razmotriti mogućnost pridruživanja
ovoga područja Parku prirode Hutovo blato.
Slika 6: Dio toka rijeke Bregave kroz
Stolac
Mato GOLUŽA
Mirna RAGUŽ
|