Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru - O fakultetu


hrvatski	english

naslovnica

o fakultetu

za studente

o studiju

djelatnici

djelatnost

servisi

e-učenje

predmetne obavijesti

ISS

alumni

RIJEČ DEKANA

1. OSNOVNI PODACI
.
Građevinski fakultet u Mostaru osnovan je 1978. godine kao rezultat udružene inicijative vodećih stručnih i gospodarskih čimbenika regije koja je proistekla iz naraslih potreba regije za obrazovanjem visokoškolskih kadrova građevinske struke i razvijanja znanstveno-istraživačkog i stručnog rada iz područja građevinarstva. Fakultet je započeo s djelovanjem 1. rujna 1978. godine, a službeno je registriran 11. svibnja 1979. godine Rješenjem Privrednog suda u Mostaru broj U-1248/79. U vrlo kratkom vremenu Fakultet se afirmirao i dokazao opravdanost svoga formiranja i postojanja. Fakultet je postao i do današnjih dana ostao nositelj znanstveno-istraživačke aktivnosti u područjima građevinskog konstrukterstva, hidrotehnike, geotehnike te komunalnog inženjerstva za ovu regiju. Na Fakultetu studira oko 400 studenata, a nastavu izvodi 60 nastavnika i suradnika u stalnom radnom odnosu ili u svojstvu vanjskih suradnika. Fakultetom upravlja dekan i Fakultetsko vijeće čije su nadležnosti definirane Statutom Građevinskog fakulteta. Sve aktivnosti u vezi nastavnih planova i programa studija u dodiplomskoj nastavi, usvajanja Statuta Fakulteta i drugih akata o provođenju obrazovne djelatnosti, o izboru profesora i suradnika u znanstvena i nastavna zvanja i sl. provodi Fakultetsko vijeće uz suglasnost Senata Sveučilišta. Dekan se bira natpolovičnom većinom tajnim glasovanjem članova Fakultetskog vijeća, a izbor potvrđuje Upravno vijeće Sveučilišta uz prethodnu suglasnost rektora Sveučilišta. Prodekani se biraju natpolovičnom većinom članova Fakultetskog vijeća na prijedlog dekana Fakulteta. Svi akti o ustroju, organizaciji i upravljanju Fakultetom usvojeni su na Fakultetskom vijeću uz suglasnost Senata, čime se osigurava akademska autonomija Fakulteta što je temeljni preduvjet za bavljenje znanstvenom i obrazovnom djelatnošću i eliminaciju političkih utjecaja. U komuniciranju i odnosima s okruženjem Fakultet je samostalan, a veći dio međunarodne i međusveučilišne suradnje ide preko zajedničkih tijela Sveučilišta, odnosno Ureda za međunarodnu suradnju. Od početka djelovanja Fakultet nastoji u svakom pogledu postati dio jedinstvenog europskog visokoobrazovnog sustava i prostora. Fakultetu predstoji, sukladno načelima i odredbama Bolonjske deklaracije, izjednačiti svoje norme i standarde s europskim normama i standardima u području visokog obrazovanja kako bi se studenti mogli jednako kvalitetno obrazovati kao i njihovi kolege na elitnim europskim fakultetima.
.
2. AKTIVNOST U NASTAVNOM PODRUČJU
.
Od akademske 2005./2006. godine nastava na Građevinskom fakultetu kao i na cijelom Sveučilištu u Mostaru započela je po novom sustavu usklađenom s načelima Bolonjske deklaracije. Taj je sustav definirao trajanje preddiplomskog i diplomskog studija na tri, odnosno dvije godine. Nakon završetka trogodišnjeg preddiplomskog studija student stječe zvanje prvostupnika građevinarstva, a nakon završetka dodatnog dvogodišnjeg diplomskog studija stječe zvanje magistra građevinarstva. Novi sustav školovanja usklađen s načelima Bolonjske deklaracije omogućava našim studentima, a kasnije prvostupnicima i magistrima građevinarstva, potpunu izjednačenost i sukladnost sa studentima iz drugih europskih sveučilišta koja su započela s novim sustavom obrazovanja. Također im omogućava prohodnost za vrijeme studiranja unutar europskih sveučilišta i obrnuto, prihvat studenata izvana u okružje našeg Fakulteta. Bitna je činjenica i dobivanje istovrsnih kvalifikacija i diploma po svršetku studija kao i na ostalim sveučilištima potpisnicima Bolonjske deklaracije. U sljedećem razdoblju nastava će se održavati najvećim dijelom usklađena po svome programu s referentnim Građevinsko arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Splitu, odnosno s građevinskim fakultetima unutar Delta University iz Nizozemske i ETH Zuerich iz Švicarske. Ova kakvoća i raznovrsnost usvojenih planova i programa jamči u startu dobru podlogu za izrastanje nastavnog procesa na razinu najeminentnijih europskih fakulteta. Da bi se ostvario zacrtani nastavni proces cilj je omogućiti u sljedećem dvogodišnjem razdoblju, a također i kasnije, što bolje uvjete za održavanje nastave. Naravno, moramo se prilagoditi postojećoj situaciji u ovome prijelaznom razdoblju i pokušati zadržati ili čak povećati ionako veliki postotak realizacije nastavnog procesa (od preko 90 % održanosti nastave) u okolnostima kada imamo dosta teškoća s osiguranjem adekvatnog prostora za kvalitetno održavanje nastave. Konačni plan rješavanja prostornog problema detaljnije će se iznijeti u nastavku. Trenutačno je zaokruženo programsko, a najvećim dijelom i kadrovsko rješenje preddiplomskog i diplomskog studija, a što se tiče uvođenja poslijediplomskog studija još uvijek ne postoje ni prostorni ni kadrovski uvjeti za početak poslijediplomskog studija na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Dobra je politika Fakulteta bila stvoriti vlastiti kadar slanjem na poslijediplomske studije u Split, Zagreb i Skopje čime se stvara vlastiti kvalitetan kadar. Kada se taj bazični kadrovski potencijal konačno zaokruži u sljedeće dvije, tri godine tek će se tada stvoriti preduvjeti za pokretanja vlastitog poslijediplomskog doktorskog studija. S tim će se planom vjerojatno razvijati i prostorno rješenje u budućnosti našeg Fakulteta. Predloženi plan uvođenja poslijediplomskog studija zasigurno je puno realniji put nego umjetno povlačiti poteze koji bi kvalitativno vratili unatrag Građevinski fakultet. Međutim, naznačeni argumenti nas ne priječe da u što skorijem roku izradimo plan i program poslijediplomskog studija ponovno se rukovodeći modelima naših referentnih europskih fakulteta. Nakon što se stvore odgovarajući prostorni i kadrovski uvjeti taj se unaprijed pripremljeni program može vrlo lako realizirati. Također i danas djeluje Povjerenstvo za nastavu sastavljeno od dekana, prodekana za nastavu, asistenta za nastavu i predstavnika studenata svih godina koje svakoga drugog tjedna kontinuirano rješava preko Knjige nastave sve probleme i nejasnoće vezane za nastavni proces i ostala područja studentskog djelovanja.
.
3. AKTIVNOSTI U STRUČNOM PODRUČJU
.
Na zavidnoj razini već sada egzistira stručna djelatnost najvećeg broja nastavnog osoblja Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Sve katedre na Fakultetu imaju dostatan broj stručnih poslova na kojima je angažirana većina djelatnika. Međutim, ono što bi bilo značajno izmijeniti u sljedećem razdoblju je selektivnost ovih poslova. Naime, u okviru stručne djelatnosti potrebno je uvesti što više znanstveno stručnih poslova i projekata koji bi pored materijalne obogatili i znanstvene i stručne reference, kako djelatnika na ovim projektima, tako i cijeloga Građevinskog fakulteta. Potrebno je pokušati iskoristiti prigodu za dobivanjem ove vrste poslova unutar privrede i javnih struktura pošto Građevinski fakultet ne bi trebao imati konkurenciju u ovim visokospecifiranim znanstveno stručnim projektima na našem području. Također u ovome segmentu treba ostvariti još veću suradnju s tvrtkama iz privrede pošto se određeni broj stručnih poslova može riješiti samo u suradnji sa specijaliziranim poduzećima. Ovakva suradnja bila bi u interesu svih zainteresiranih strana. I na kraju svakako ne treba zanemariti značenje stručnog rada u ukupnom financiranju i uopće opstanku Fakulteta, jer značajan dio ostvarenih prihoda od stručnih poslova osigurava neophodna sredstva za plaće, opremu i izvođenje nastave. Na žalost ovaj je segment neophodan u sadašnjoj strukturi unutar Sveučilišta i u sadašnjem stanju u našem visokom obrazovanju.
.
4. AKTIVNOST U ZNANSTEVENOM PODRUČJU
.
Okruženje na Sveučilištu kao i u cijelom sustavu vrlo teško pruža mogućnosti za aktivnim sudjelovanjem u znanstvenoj djelatnosti. Kadrovski, materijalno i strukturalno ne može se ostvariti sustavno znanstveno djelovanje na razini zapadnoeuropskih sveučilišta, ali to ne umanjuje mogućnost šireg znanstvenog rada od strane većine nastavnika i asistenata. Potrebno je iskoristiti još više prilika koje pružaju natječajni znanstveni projekti u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, ali se prije svega potrebno još značajnije uključiti u znanstveno istraživačke projekte u suradnji sa znanstvenicima iz Hrvatske u okviru njihovih redovitih aplikacija prema ministarstvu znanosti. To je jedan neiskorišteni znanstveni prostor. Naime, neophodno je da svaki nastavnik, asistent i znanstveni novak sudjeluje u nekom znanstvenom projektu, piše znanstvene članke, objavljuje radove u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima, sudjeluje u radu znanstvenih skupova i simpozija. I one rijetke prilike što nam se same pružaju često se ne koriste. Također je dobro da pored projekata znanstvenici već u prvoj fazi svoga djelovanja započnu s pisanjem skripti, skupa zadataka i nastavnih jedinica, a kasnije i knjiga. U svojoj profesorskoj fazi potrebno je raditi na izdavanju znanstvenih knjiga, a zatim i udžbenika. To bi bila obaveza svih sudionika u znanstvenom procesu, a ujedno i uvjet za izbor u znanstveno nastavno zvanje. Naime, pored većeg ili manjeg broja stručnih i znanstvenih projekata problem je većine naših znanstvenika što vrlo malo pišu i ne ostavljaju često traga o svome radu. rađevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru bez obzira na tešku materijalnu situaciju na Sveučilištu mora ustrajati na organizaciji znanstvenih događanja počevši od tradicionalnih predavanja u okviru znanstvenih sati, preko okruglih stolova organiziranih od strane svih katedri, pa sve do organiziranja znanstvenih skupova, a kao kruna toga djelovanja bilo bi organiziranje jednoga znanstvenog simpozija međunarodnog karaktera što bi okrunilo znanstvenu aktivnost Fakulteta. Inače, u proteklih godinu dana Građevinski je fakultet sudjelovao u organizaciji brojnih znanstvenih skupova i simpozija poput Prvog međunarodnog znanstvenog simpozija ''Blidinje 2005'', Međunarodnog znanstveno stručnog skupa ''Sto godina nove crkve na Širokom Brijegu'', Znanstveno stručnog skupa ''Dani fra Didaka Buntića'' u Gradnićima… Uvijek je bio na raspolaganju skupovima sa znanstvenim predznakom i tim će putem nastaviti i u sljedećem razdoblju.
.
5. AKTIVNOST U PODRUČJU RJEŠAVANJA PROSTORNIH PROBLEMA
.
Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru je 2005. godine izradio idejno rješenje prostora Kampusa Sveučilišta u Mostaru, prostora kojeg pokrivaju ostali sadržaji Sveučilišta i njegovih jedinica kao i prostora širenja Studentskog doma. Na temelju tog rješenja Građevinski je fakultet dobio česticu unutar Kampusa Sveučilišta pored Fakulteta strojarstva i računarstva. Izrađeni su idejni i glavni projekti nove zgrade Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koji bi u budućnosti zadovoljio sve prostorne, stručne, znanstvene i nastavne aktivnosti Fakulteta. Dobiveni su uvjeti za gradnju (lokacijska dozvola), a trenutačno se čeka na dobivanje građevinske dozvole. Financiranje izgradnje nove zgrade Građevinskog fakulteta trebala bi omogućiti kreditna sredstva koja će Sveučilište u Mostaru dobiti od HABOR-a (Hrvatske banke za obnovu i razvitak) uz djelomično sudjelovanje vlastitih sredstava. Nova bi zgrada od preko 4000 metara četvornih u potpunosti zadovoljila prostorne potrebe našeg Fakulteta, a do finalizacije našeg projekta nastava bi se trebala održavati po ustaljenom višegodišnjem procesu uz minimalna ulaganja u sadašnji prostor Fakulteta koji je u najmu od Grada Mostara.
.
6. AKTIVNOST NA PODRUČJU RJEŠAVANJA FINANCIJSKIH PROBLEMA
.
Od ukupnih mjesečnih primanja koje Sveučilište u Mostaru dobiva od svojih županijskih utemeljitelja Građevinski fakultet dobiva oko 8.5 % (nakon što se odbiju svi zajednički troškovi Sveučilišta). Ovaj iznos nije ni izbliza dostatan za pokrivanje osnovnih potreba Fakulteta, pa čak ni za osnovne plaće stalno uposlenih djelatnika. Kada se u osnovne troškove ubroje svi doprinosi, zatim svi režijski troškovi, te honorari za suradnike iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske može se izračunati da Građevinski fakultet dobiva samo polovicu sredstava potrebnih za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova. Opstanak Građevinskog fakulteta u očekivanju novog ustroja fakulteta i Sveučilišta može omogućiti samo povećan broj stručnih projekata kao i znanstvenih i znanstveno stručnih studija. Na žalost, školarine i upisnine koje dobivamo od upisa studenata su toliko male da se mogu zanemariti u ukupnom godišnjem fakultetskom proračunu. Većina financijskih sredstava i dalje je vrlo nesigurna i Fakultet je primoran egzistirati ''mjesec po mjesec''.
.
7. ZAKLJUČAK
.
Na temelju naznačenog u prethodnim točkama može se zaključiti da Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru očekuje novo razdoblje u nastavnom procesu usklađenom s novim sustavom obrazovanja. Stručna aktivnost će se kao uvjet opstanka nastojati zadržati na istoj razini, a u znanstvenoj aktivnosti nužno je povećanje opsega djelovanja unutar svih znanstvenih struktura Fakulteta kako bi se približili srednjoj razini modernih europskih fakulteta. Prostorni problemi bi se trebali riješiti u sljedećih nekoliko godina izgradnjom novoga objekta sa svom popratnom opremom i sadržajima unutar Kampusa Sveučilišta, a za goruće ekonomske probleme na žalost ne postoji naznaka dugoročnog rješenja. Ako bi se i zaokružila slika prihoda i rashoda u sljedećem razdoblju, cjelovito rješenje financiranja Građevinskog fakulteta, a i cijeloga Sveučilišta, nije moguće bez izmjene položaja i statusa visokoškolskih ustanova u okviru sveobuhvatnog ustroja obrazovanja i znanosti. Do tada nam preostaje raditi i stvarati u okvirima moralnih, stručnih i znanstvenih normi na čast i ugled našem Građevinskom fakultetu.
.
	Dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru
	.

zadnja izmjena 11. 3. 2011.

webmaster