Tenelija i miljevina se u Mostaru intenzivno eksploatiraju i koriste u graditeljstvu od XVI stoljeća kroz vrijeme turske i zatim austro-ugarske vladavine, sve do poslije II. svjetskog rata kada u građevinarstvu počinju prevladavati moderni materijali.
.

Slika 1. Lokalitet Mukoša

.
         Kamen tenelija se počeo intenzivno eksploatirati na lokalitetu Mukoša 1550-ih godina. Mostar je u to vrijeme bio pod turskom vladavinom. Ovo razdoblje obilježeno je gradnjom javnih, stambenih, obrambenih i najviše sakralnih objekata. Svakako najveći graditeljski pothvat toga vremena je Stari most, čija je gradnja trajala od 1557. do 1566. godine. Postoji podatak da je kamenolom na lokalitetu Mukoša prvi put otvoren upravo za gradnju Staroga mosta. Najstariji zabilježeni objekt građen tenelijom je Karađoz-begova džamija, sagrađena tijekom 1557/58. godine. Također, i ''Kriva ćuprija'' i mnogi drugi objekti u kasnijim razdobljima.
.

Slika 2. Stara lokacija eksploatacije kamena korištena za izgradnju
Starog mosta, također na lokalitetu Mukoša

.
         Tenelija se pokazala kao kamen koji se lako reže i obrađuje; tek izvađen iz kamenoloma dok još sadrži kamenolomsku vlagu može se rezati običnom ručnom pilom i obrađivati najjednostavnijim alatima. Zbog toga je bila rado upotrebljavan materijal za dekorativne dijelove građevina, okvire i lukove, stupove s ukrašenim kapitelima, te nadgrobne spomenike.
.

Slika 3. Obrađivanje kamena

.

               GEOLOŠKO-PETROLOŠKE KARAKTERISTIKE LEŽIŠTA

         Područje Hercegovine i jugozapadne Bosne geološki pripada "Dinarskom karbonatnom krškom pojasu", koji se pruža od Soče do Albanije. U tom pojasu su prvenstveno zastupljene plitkovodne jurske naslage, koje se nastavljaju u kredne naslage, poslije krede plitkovodno područje je karakterizirano prekidom sedimentacije, a nakon toga slijede kompleksi paleogenih naslaga. U zavalama koje su oblikovane krajem paaleogena formirane su jezerske, slatkovodne neogene naslage.

         Ležište tenelije i miljevine, dva varijeteta vapnenca, nalazi se na lokalitetu Mukoša, oko 4 km južno od Mostara na lijevoj obali Neretve, neposredno uz dionicu Mostar-Buna prometnice M17. Rijeka Neretva protječe paralelno nalazištu na udaljenosti 200-250 m i oko 30 m ispod nivoa nalazišta.

         Uže područje ležišta izgrađuju neogenske, odnosno srednje i gornjomiocenske naslage, dijelom prekrivene kvartarnim deluvijalnim naslagama. Radi se o kontinentalnoj fazi geološke evolucije terena područja mostarske kotline, tj. razdoblju formiranja naslaga u jezerskim bazenima (slatkovodne naslage), (sl. 3.a.).
.

Slika 3.a.

.
         U ležištu su uočene dvije vrste kamena: tenelija - oolitski vapnenac i miljevina - sitnozrnasti vapnenac. Obje su dobra sirovina za proizvodnju arhitektonsko-građevnog kamena jer su malo degradirane pukotinama i prslinama. To su bankovite strukture s azimutom pružanja istok-zapad, pad slojeva iznosi 18°-25°.

         Dva kamena su u ležištu nalaze međusobno interkalirani, tj. međusobno se smjenjuju kao proslojci i veoma teško ih je razdvojiti na terenu, iako uopćeno gledajući tenelija sačinjava gornji sloj stijene koji prati konfiguraciju terena u naslagama debljine 60 cm do 2 m. Zatim je jasno vidljiv oštri prijelaz prema sitnozrnastom vapnencu donjeg sloja - miljevini (sl. 1.).
.

Slika 4.

.
         Miljevina je znatno zastupljenija od tenelije. Tenelija je cjenjenija, pa je i danas u prodaji za oko 30% skuplja od miljevine.

         U sklopu predavanja i vježbi iz kolegija mehanika stijena smo posjetili nalazište Mukoša. Strojevi koje smo zatekli na eksploataciji su: lančani sjekači sa dijamantnim segmentima, jaružalo sa dubinskom kašikom, dizalice, žične pile. Prvo se radi horizontalno prepiljavanje cca. 3.20m, a zatim vertikalni rez 1.20-1.80m, kod većih potreba do 7m. Dimenzije koje se nalaze u prodaji su 1.5x1.5m.
.

Slika 5.

MINERALOŠKO-PETROGRAFSKI OPISI TENELIJE I MILJEVINE

.

.

Slika 8.

.
.
               ZAKLJUČAK

         Tenelija i miljevina se na ovim područjima intenzivno koriste u graditeljstvu od XVI stoljeća. Kamen tenelija se puno više primjenjivao od miljevine. Za vrijeme vladavine turske na ovim područjima tenelija se koristila u gradnji javnih, stambenih i sakralnih objekata. Svakako, najveći objekt sagrađen od tenelije u to doba je Stari most. Za obradu kamena potrebna je vješta ruka, a znamo da u to doba nije bilo majstora na ovim prostorima. Zato su majstori mahom dolazili iz Dalmacije, i svoju vještinu primjenjivali kako na izgradnji javnih i stambenih objekata, tako i najviše na izgradnji Starog mosta. Tenelija je kamen koji se lako obrađuje, zbog toga se rado upotrebljavala. U dvadesetom stoljeću su se počeli upotrebljavati moderni materijali. Tako je opala primjena tenelije, a stari zanati sve više iščezavaju. Nakon završetka Domovinskog rata ostalo je dosta oštećenih i srušenih građevina koje su ili sagrađene ili dekorativno ukrašene od tenelije. Jedan od tih objekata je i Stari most. Nastala je potreba za starim zanatima i vještinom. Zato se pohitalo u pomoć stranim tvrtkama, koje već odavno rade razne restauracijske i graditeljske poslove. Tenelija se sve više primjenjuje u modernom graditeljstvu. Primjer tomu je Tržni centar u Mostaru. Primijenjena je i na restauraciji kulturnog doma Herceg Stjepan Kosača. No, vrhunac primijene je na izgradnji Starog mosta, koji će nakon izgradnje izgledati potpuno isto kao i prije.

Studenti IV. godine (akademske 02/03)