SVEUČILIŠTE U MOSTARU

|English|   |Hrvatski|

GRAĐEVINSKI  FAKULTET

Kralja Zvonimira 14, Mostar, Bosna i Hercegovina; Tel/Fax: ++387 36 313-445; E-mail: gf-svemo@tel.net.ba

03. 02. 2003.

Seminarski rad: Tenelija i miljevina

« studentski zbor

Studentski zbor

Linkovi

 « novosti

MINERALOŠKO-PETROGRAFSKI OPISI TENELIJE I MILJEVINE          Tenelija je kamen žućkaste boje kad je tek izvađena iz kamenoloma i svijetlo smeđe boje u vlažnom stanju. Sušenjem dobiva bjeličastu, a vremenom i starenjem svijetlo sivu i sivu boju. Homogene je teksture i visoke poroznosti.          Miljevina je kamen bjeličaste do žućkaste boje s tamnijim mikroslojevima smeđe žućkaste boje. U vlažnom stanju je svijetlo smeđe boje. Na piljenoj površini, koja je izrazito glatka, mjestimično se uočavaju nezacijeljene milimetarske pore. Neravnog je loma, a prijelomne ivice su trošne. Ima trajnu povišenu vlažnost i teško se suši.          Sadrži smeđežućkasti prah, odlomke fosila i gustu bijelu masu. Veličina zrna vjerojatno pripada prašinastoj, a moguće i glinovitoj frakciji. U tamnijem smeđe-žućkastom prahu primjetni su milimetarski fosilni ostaci, kao i šupljine koje su vjerojatno ostale nakon raspadanja ljuštura organizama. .                FIZIČKA I MEHANIČKA SVOJSTVA          Prema kategorizacijama arhitektonsko-građevnog kamena tenelija i miljevina spadaju u kamen vrlo niske čvrstoće, srednje težak, ekstremno porozan i velikog upijanja vode.          Tlačna čvrstoća tenelije se kreće između 25 i 45 MPa, a miljevine između 15 i 30 (35) MPa.          Tenelija i miljevina se izmjenjuju u proslojcima i na mnogim lokacijama u stijenskoj masi nije moguće dobiti upotrebljive blokove AG kamena, bilo tenelije ili miljevine.          Osim niske tlačne čvrstoće nepovoljna svojstva koja treba imati u vidu su veliko upijanje vode i neotpornost na habanje. Prema rezultatu ispitivanja otpornosti na habanje tenelija spada u izrazito mekan kamen, što u ugrađenoj konstrukciji znači sklonost mehaničkom trošenju, zaobljavanju oštrih bridova i sl. Na fasadne obloge habajuće mogu djelovati jaki vjetrovi koji nanose pijesak i prašinu.          Veliko upijanje vode ima izravan utjecaj na otpornost na mrazu i smanjenje tlačne čvrstoće u uvjetima kvašenja. Kod tenelije se zbog krupnozrnaste strukture voda brže iscijedi i kraće se zadržava u strukturi kamena. Zbog toga je jako važno zaštititi kamen. A i zbog estetskih razloga jer mijenja boju pod utjecajem atmosferilija.          O svojstvima i trajnosti tenelije i miljevine najbolje svjedoči ugrađeni kamen u građevinama iz bliže i dalje prošlosti.          Tenelija vremenom dobiva na čvrstoći. Zbog visoke poroznosti i tenelija i miljevina kada su tek izvađene iz kamenoloma sadrže veliku količinu kamenolomske vlage, koja može sadržavati rastvorene soli. Sušenjem kamena soli zajedno s vlagom migriraju prema površini kamena gdje kristaliziraju stvarajući patinu. Također, kod visokoporoznih vapnenaca s međusobno povezanim pornim prostorom voda lako prodire u unutrašnjost pa kišnica s ugljičnim dioksidom pretvara kalcit u rastvorljivi kalcij-hidrokarbonat, koji sušenjem migrira prema površini gdje ponovo kristalizira kao kalcit tvoreći čvršću koricu. Tako starenjem uz formiranje patine na površini poboljšavaju se mehanička svojstva.          Što se tiče miljevine, do sada nije urađena suvremena mineraloško-petrografska analiza, pa nije još moguća ni njena točna petrografska klasifikacija (dugo se o miljevini govorilo kao o podvarijetetu tenelije). U starim zgradama koje imaju zidove od miljevine oduvijek se javljao problem povećane vlage.          Danas se tenelija i miljevina najviše koriste u estetske svrhe i u interijeru. Na slijedećim slikama (sl. 6. ,sl. 7., sl. 8.) se vidi nekoliko zanimljivih primjeraka: .         Slika 6.                                                          Slika 7. . . Slika 8. . .                ZAKLJUČAK          Tenelija i miljevina se na ovim područjima intenzivno koriste u graditeljstvu od XVI stoljeća. Kamen tenelija se puno više primjenjivao od miljevine. Za vrijeme vladavine turske na ovim područjima tenelija se koristila u gradnji javnih, stambenih i sakralnih objekata. Svakako, najveći objekt sagrađen od tenelije u to doba je Stari most. Za obradu kamena potrebna je vješta ruka, a znamo da u to doba nije bilo majstora na ovim prostorima. Zato su majstori mahom dolazili iz Dalmacije, i svoju vještinu primjenjivali kako na izgradnji javnih i stambenih objekata, tako i najviše na izgradnji Starog mosta. Tenelija je kamen koji se lako obrađuje, zbog toga se rado upotrebljavala. U dvadesetom stoljeću su se počeli upotrebljavati moderni materijali. Tako je opala primjena tenelije, a stari zanati sve više iščezavaju. Nakon završetka Domovinskog rata ostalo je dosta oštećenih i srušenih građevina koje su ili sagrađene ili dekorativno ukrašene od tenelije. Jedan od tih objekata je i Stari most. Nastala je potreba za starim zanatima i vještinom. Zato se pohitalo u pomoć stranim tvrtkama, koje već odavno rade razne restauracijske i graditeljske poslove. Tenelija se sve više primjenjuje u modernom graditeljstvu. Primjer tomu je Tržni centar u Mostaru. Primijenjena je i na restauraciji kulturnog doma Herceg Stjepan Kosača. No, vrhunac primijene je na izgradnji Starog mosta, koji će nakon izgradnje izgledati potpuno isto kao i prije. Studenti IV. godine (akademske 02/03) . str. 2 od 2 prethodna stranica »

^ vrh stranice « novosti « studentski zbor