SVEUČILIŠTE U MOSTARU

|English|   |Hrvatski|

GRAĐEVINSKI  FAKULTET

Kralja Zvonimira 14, Mostar, Bosna i Hercegovina; Tel/Fax: ++387 36 313-445; E-mail: gf-svemo@tel.net.ba

03. 02. 2003.

Seminarski rad: Ravlića pećina

« studentski zbor

Studentski zbor

Linkovi

 « novosti

UVOD           Šire područje Peć Mlina, prema povijesnim saznanjima i ostacima materijalne kulture, kao i arheološkim, povijesnim i drugim istraživanjima šireg područja  bilo je naseljeno od najstarijih vremena-prapovijesti, rimskog perioda, kasne antike i srednjeg vijeka sve do našeg vremena. Uvjeti kontinuiteta življenja ljudi na ovom području bili su vrlo povoljni zbog pogodne klime, pitomog zemljišta a naročito zbog izobilja i bogatstva vode.          U svrhu izgradnje HE ''PEĆ MLIN'' u općini Grude, zapadna Hercegovina, obavljena su kompleksna geološka istraživanja (geološka, geofizička, geomehanička, inženjersko-geološka, hidrogeološka i druga) područja istraživanja Drinovaca i Tihaljine, a zbog postojanja velikog broja ponora, odnosno jama i pećina na toj lokaciji ukazala se potreba i za speološko istraživanje.   Slika 1. Karta položaja istraženih objekata   U morfološkom pogledu tlo je dosta raznoliko, a nadmorska visina dosta varira. Osnovno obilježje ovom području, geološki gledano, daju karakteristični oblici reljefa na vapnenačko dolomitnoj podlozi, oblikovani dugotrajnim radom oborinske i protočne vode. Proces okršavanja u dubinu pomaže svakako razlomljenost stijena i prisutnost brojnih prslina i pukotina, kao posljedica složene tektonske aktivnosti. Područje oko Drinovaca i Tihaljine s hidrogeološkog aspekta karakterizira dva područja. Prvo područje čine sjeverni dijelovi s jako okršenim stijenama u kojima voda brzo ponire i odlazi u niže dijelove, a drugo područje čine krška polja što daje osnovni preduvjet za razvoj poljoprivrede kao i života uopće. Ovo područje najvećim dijelom izgrađeno je od krednih vapnenaca i dolomita debljine 3.000 m. Najstarije stijene su svjetlosivi i smeđi vapnenci sa čestim nalazima mikrofosila.          U tektonskom pogledu istraživano područje sastavljeno je od većeg broja tektonskih jedinica (većih i manjih bora) koje su poremećene većim brojem rasjeda. Primijećeno je navlačenje tektonskih jedinica sa sjeverozapada na jugoistok i nakon navlačenja njihovo razdvajanje i premještanje normalnim rasjedima. Posljedica ovakvog geološkog sastava i tektonske aktivnosti je izrazita okršenost terena s velikim brojem krških fenomena. Pojavljuju se ponori, odnosno estavele i sufozije, kao i velik broj manjih krških uvala i vrtača.          Jedan od objekata našeg istraživanja je RAVLIĆA PEĆINA koja predstavlja jedno od najznačajnijih prapovijesnih pećinskih naselja do sada djelomično istraženih na čitavom području zapadne Hercegovine.                       Slika 2. Topografski snimak Ravlića pećine            Prema našim informacijama Ravlića pećina je djelomično arheološki istražena i opisana od strane arheološkog muzeja Bosne i Hercegovine. Ravlića pećina nema funkciju ponora, a nekada u prošlosti, najvjerojatnije je imala funkciju izvora. U relativno bližoj prošlosti, a po prestanku funkcije izviranja vode, ova prostrana pećina je bila naseljena od starije faze mlađeg kamenog doba do brončanog doba. Tu su kasnije   povremeno boravili ljudi od srednjeg vijeka. Posljednji koji su se njome služili bili su Hajduci ovog kraja iz XVIII i XIX stoljeća.          Ulaz u špilju je polukružnog oblika, a otvara se pod liticom neposredno uz put nad izvorištem rijeke Tihaljine. Dužina istraženog dijela Ravlića pećine je 145 m a dubina 20 m. Točka 0 određena je na ulaznom suhozidu, a nalazi se 13 m udaljena od zapadnog zida špilje u smjeru 280 stupnjeva i 15,5 m udaljena od istočnog zida špilje u smjeru 85 stupnjeva. Ravlića pećina sastoji se od jedne veće i jedne manje dvorane što će detaljnije biti opisano u nastavku.   str. 1 od 2 « sljedeća stranica

^ vrh stranice « novosti « studentski zbor