Povijesni nastavak
i važnost stećaka kao spomenika kulture
Među nacionalnim spomenicima BiH vrlo značajno mjesto zauzimaju
stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Po svojoj
rasprostranjenosti, i po relativno dobroj očuvanosti, obzirom na
vremensku distancu i nepovoljne prostore koji su stoljećima bili
izloženi ratnim nedaćama i rušenjima, stećci se mogu smatrati i
najtipičnijim obilježjem spomeničke hercegbosanske baštine i
nedvojbeno njezinim najorginalnijim dijelom. Karakteristični su za
područje današnje Hercegovine, istočne Bosne, Dalmacije. Premda se
susreću i u drugim krajevima BiH, zapadne Srbije, zapadne Crne Gore,
cijele južne Hrvatske, prostori srednjovjekovnog Huma, Travunije i
najranije banovine Bosne njihovo je središnje područje. Možemo
zamijetiti da na prostorima donje Hercegovine postoji veliki broj
lokaliteta sa značajnim brojem stećaka. Gustoća lokaliteta uvelike
ovisi i o blizini kamenoloma, a posebno o količini samog kamena, a
lokalitet Radimlje je upravo bio pogodan i za pronalazak
odgovarajućeg ovalnog bloka, kao i za transport tih nosivih
elemenata uz minimum energije. Prema podacima dosadašnjeg
istraživanja smatra se da uvijek ostaje mogućnost pronalaska nekog
novog lokaliteta, jer velik je broj stećaka uporabljen kao npr.
građevinski materijal za gradnju vjerskih objekata, a mnogi su kroz
povijest jednostavno zatrpani.
Poruke
sa stećaka
Mnogobrojna
istraživanja nisu dala jednoglasnu ocjenu o porijeklu i nastanku
stećaka. Postoji niz teorija o podrijetlu stećaka i njihovoj
pripadnosti koji se međusobno isključuju. Možemo govoriti više o
lokalnoj originalnosti stećaka negoli o sličnosti s srednjovjekovnim
nadgrobnim spomenicima po Europi, ali možemo također govoriti o vezi
s motivima romantičke i gotičke stilistike i koja se očituje i u
dalmatinskim primorskim središtima, i u prekomorskim zapadnim
zemljama. Zapravo stećci samo ukazuju na nestali i uništeni
kulturološki kontekst srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Mada je
od samih početaka proučavanja stećaka i simbolike na stećcima
sustavno pokušavano nametnuti mišljenje da oni pripadaju bogumilima,
a kasnije se pojavljuju i teze da oni pripadaju Vlasima. obje ove
teze su znanstveno neutemeljene i neprihvatljive . Ljudi koji
prihvaćaju i zastupaju ove teze, možemo ustvrditi, zaobilaze ili ne
vide činjenice koje su očite na stećcima, a to su da stećci i svojim
oblikom i ukrasima kao i poukama predstavljaju uistinu
prepoznatljivu kršćansku sakralnu i posmrtnu tradiciju.
Međutim, na
samom terenu stećci su manje ili više izloženi propadanju i traže
ozbiljnu stručnu i pravodobnu zaštitu, posebice zaštitu od
suvremenih nasrtaja, koji ubrzavaju njihov nestanak.
Kandidiranje nekoliko nekropola ovih stećaka na listi svjetske
zaštite pod zaštitom UNESCO-a imalo bi dublji smisao prije nego u
zaštiti stećaka općenito, na čitavom njihovom području, pored toga
što stećci zaslužuju da budu predstavljeni upravo na toj razini, i
kao originalne pojave i kulturni fenomen prostora na kome se nalaze,
i ne samo fenomen, nego i simbol prošlosti i stradanja višestoljetne
opstojnosti
naroda na ovim prostorima.
Najpoznatija nekropola
stećaka uopće, kod nas i u svijetu
svakako je Radimlje. Ona je inače postala sinonim za kulturu
stećaka. Njezino značenje je i u tome što predstavlja
reprezentativan uzorak i ostalih nekropola s tog područja, kao i po
klesarskim ostvarenjima i očuvanim bogatstvom simbola. Većina ovih
spomenika datira iz razdoblja 14. i 15.st. premda se njihova pojava
registrira u velikoj mjeri i u 12.stoljeću.
OPIS
STANJA NEKROPOLE
NA RADIMLJI
Nekropola
na Radimlji
udaljena je
svega tri
kilometra od
Stoca i
nalazi se
uz cestu
Stolac – Čapljina, na
lokalitetu
Vidovo
polje, na domak
sela Paprati.
Točan
položaj možemo
vidjeti i
na sljedećoj
situaciji.
SITUACIJA
Ovdje
se nalazi
133 stećka
od kojih
je 63 ukrašeno, oko 30
% ih
ima oblik
ploče, 25 %
oblik
sanduka i
25 % sanduka s podnožjem. To
znači
stećci su
ili jedan element
ili dva
posebno
oblikovana
i spojena
elementa ; tu su još
i tri
kamena križa, od
kojih
jedan dominira
nekropolom. Orijentacija
stećaka u
prostoru je
istok-zapad , a
smješteni
su u polju okruženom
stijenskim
masivom
čiji pravac
pružanja prati
pravac pružanja
Dinarida. Na
samoj
lokaciji stećci
su gusto
složeni i
nalaze se
neposredno uz
prometnicu.
SLIKA BR. 1(LOKACIJA)
Prilikom
terenske nastave
iz kolegija
mehanika stijena
studenti četvrte
godine su
posjetili
lokaciju
nekropole na
Radimlji , gdje je izvršena
analiza trenutnog stanja
nekropole, stupnja oštećenosti, i
geoloških
svojstava
tla. S poviješću
nekropole i
njenim
specifičnostima
studente je
upoznao prof.
dr. Pero Marijanović ,
a mjerenja i
daljnje analize
je vodila
asistentica mr.
Amira Galić. Uvrđeno
je oštećenje
većine stećaka,
u većoj
ili manjoj
mjeri, čak i
daljnja
oštećenja
neadekvatno
saniranih
pukotina. Za
veće
i dominantnije
pukotine
izmjeren
je kompasom
azimut pravca
pružanja (
a
)
tj. otklon od pravca
sjever-jug i
padni kut
(
b
)- otklon pravca
pružanja
pukotine
od horizontale.
SLIKE BR.2 ( KOMPAS )
Na
većini stećaka
je zastupljen
sustav pukotina
ili više
sustava
pukotina, koji će
u daljnjem
procesu lomiti
stećak
na manje
dijelove
prirodne
stijene. Zastupljene
se
različite
pukotine i po
dužini i
po obliku
kao i
po veličini
zijeva. Sljedećim
mjerenjima
je obuhvaćen
samo mali
reprezentativni uzora.
Rezultati
mjerenja
su :
1.
120
°/ 51°
6.304 /°
78°
2.
252°
/ 80°
7.118°
/ 63°
3.
235°
/ 32°
8.278°
/55°
4.
219°
/ 54°
9.336°
/ 44°
5.
182°
/ 60°
10.292°
/ 87°
Izmjerene
pukotine su
predstavljene i na
Schmidtovom
konturnom
dijagramu
i to na polarnoj
projekciji.
Pukotine
nastaju iz
primarnih
mikroskopskih
naprslina
stijene, ali njihova veličina
se povećava
atmosferskim
utjecajem
prije svega
vode, te
nepovoljnih
klimatskih
uvjeta
koji su
stoljećima
narušavalim
strukturu
monolita. Da je djelovanje
vode
najrazornije
može se
zaključiti iz
izgleda
najuništenijih
stećaka. Niske
temperature će
vodu pretvoriti
u led
koji povećava
svoj volumen
i tlačno
djeluje na
monolit, povećava zijev pukotine,
a koliki
će volumen
poprimiti te
mikroskopske
pukotine
možemo vidjeti
danas poslije
tolike vremenske
distance, uzimajući
u
obzir da
je smrzavanje vode
zimi svakodnevna
pojava.
SLIKA
BR.3
Naročita
oštećenost
stećaka
je na
dijelu gdje
su spojena
dva monolita
u jedan
spomenik i
gdje je
voda prisutna
svakodnevno u
zoni spojeva.
Takvim stećcima
se smanjuje
površina
oslanjanja
i dolazi
do nestabilnosti
te većini
prijeti
prevrtanje
gornjeg
dijela stećka.
Općenito
su u većine stećaka
i bočne
strane oštećene
i prijeti
uništenje
reljefnih
oblika. Bogatstvo
tih
reljefa, kao i
veličina stećka
nam govor
kolika je
bila moć
i ugled majstora
koji ga
je sebi za
života još
klesao. Njihovo
umijeće
i sposobnosti
možemo vidjeti
i na
stećcima
sljemenastog
oblika, koji imaju posebne
okapnice za
prikupljanje
oborinske
vode (možemo
vidjeti na
slikama koje
slijede ).
Istraživanja
su pokazala
da u oborinskoj vodi
u novije
vrijeme postoji
sve više
agresivnijih tvari što
ubrzava
propadanje
stećaka i
do desetak
puta brže
u odnosu prijašnja
stoljeća. S tim
u vezi možemo
zaključiti da je
zaštita i
uređenje stećaka
neophodna u
što skorije
vrijeme da
bismo mogli
budućim
naraštajima
ostaviti poruke
stare više
stoljeća.
RELJEFNI
MOTIVI NA
STEĆCIMA
Nekropola
na Radimlji
je bogata
ukrašenim
stećcima, čak njih
63. Možemo
istaknuti
da je
o tim stećcima u
literaturi i
najviše pisano
do sada.
Karakteristični motivi
sa stećaka
ove nekropole
jesu : arhitektonski
ukrasi
sa sve
četiri strane
stećka, stilizirani
križevi ( slika ), ljudske
i
životinjske
figure (slika ) , vinova
loza, motivi iz lova i
motivi s
oružjem ( slika ). A možemo
reći da je
zaštitni znak
ili znak
raspoznavanja
ove
nekropole muška
figura s
uzdignutom rukom
i relativno
velikom šakom
i prstima.
SLIKA
BR.4
SLIKA BR.5
Ljudske figure su
poznate na
nadgrobnim
spomenicima
još iz davnih vremena
pa je
logična njihova
pojava i
na stećcima.
Problem je
u njihovu
značenju : neki
tumače
ljudske figure
s uzdignutom
rukom kao
predstavnike
feudalnih
obitelji koji
su tu
sahranjeni , ili
kao
simbol Krista ,
ili kao
molitvu tj.
pozdrav Bogu ili
pak kao
simbol vlasti
ili prijetnje
za osvetu. Ako
znamo da
je u vrijeme
nastajanja
ovih stećaka
na području
Hercegovine
obitavalo
samo kršćansko
pučanstvo, jasan
je
sadržaj ovih
simbola ; tako
uzdignuta ruka
a dlanom
okrenutim prema
vani označava
Božji blagoslov.
Križevi su
sastavni dio
stećaka ovog
kraja pa
i svi natpisi imaju
na početku
ucrtan križ.
Veliki broj
stećaka
napravljen je
u obliku križa.
Sami križevi
imaju različite
oblike. Međutim, postoji veliki
broj motiva
na kojima
je križ
skriven u
neku likovnu
predstavu. Najčešće i najjednostavnije
kombinacije
ovog skrivenog
križa jeste
mač, koji
probada
u kombinaciji
s štitom čiji
rukohvat i
štitnici simboliziraju oblik križa.
SLIKA BR. 6
SLIKA BR. 7
Na
slikama možemo
otkriti i
kršćanska
vjerovanja
toga doba. Križ
simbolizira
Krista , spirale
izlazećeg i
zalazećeg sunca
su Marija
i sv Ivan
;u isto
vrijeme kao
loze
simboliziraju kršćane
ucijepljenu
u trs ; križ
Krista koji
donosi rod.
Grozdovi su
u isto
vrijeme simbol
Euharistije. Kao da
se htjelo
na kraju
reći :
sve je to utemeljeno
na vjeri (sidro
), i
krštenju ( posuda u kojoj
je simbol ).
Česti su i
natpisi na
stećcima i
predstavljaju
najnepobitnije
činjenice
znanstvene
i umjetničke
vrijednosti
nekog
stećka. Možemo
napisati
samo nekoliko
transkripata pronađenih na
području
nekropole
na Radimlji :
1.A se kami
na Vukcu
na Pet(r)oviču .
A se pisa
Bolašin Bogačić.
2. … a Vlač Vlahovič, (
a siče k)ami Ratko Brativo(n)ič
(ili Brativojevič)
3.Az rab
b(o)ži Radoje
Vuković, sinovac
vojvode Petra
4.Sije leži dobri
Radoje , sin vojvode Stipana,
n(a) svoj
baštini na
Batnogah.
Si
bilig postavi
na me brat moj
vojvoda Petar.
5.A
se leži Stipan , a
činio ka(mi)
Miogost kovač.
PROGRAM
ZAŠTITE I UREĐENJA NEKROPOLE U RADIMLJI
Ovaj program obuhvata
poslove koncipirane u faze koje je nužno izvršiti da bi se nekropola
zaštitila na duže vrijeme zbog svog povijesno–kulturnog značenja.
I FAZA—
Pravna zaštita
Pravna zaštita predstavlja
zakonsku osnovu i preduvjet za izvođenje bilo kakvih aktivnosti na
fizičkoj zaštiti nekropole. Iz izvoda iz katastra i zemljišno
knjižne dokumentacije izvršiti će se postupak kategorizacije, te
donijeti akt o zaštitnom pojasu jer je lokalitet urbanistički I
poslovno zanimljiv, da se ne bi ponovile pogreške iz prošlosti kada
je dozvoljena trasa ceste kroz samu nekropolu što dodatno ugrožava
spomenike–grobove.
II FAZA— Uklanjanje
suvišnog raslinja
Zbog klimatsko–geomehaničkih
karakteristika teren na lokaciji Radimlja oko stećaka je u relativno
dobrom stanju. Pored tri čempresa I dvije lipe na lokaciji ima malo
niskog raslinja što ne predstavlja veliku opasnost za stećke ali ih
treba ukloniti zbog daljnjih radova. Uklanjanje će se raditi
kombinacijom sječenja, prekopavanja i kemijskog uništavanja.
III FAZA— Nivelacija terena i
uklanjanje lišajeva i mahovine sa stećaka
Stoljetna starost i težina samih
kamenih blokova uzrokovali su da su mnogi stećci utonuli u zemlju,
te zasuti novonastalim humusom. Kako bi se dobio potpun izgled
nekropole, odnosno svakog pojedinog nadgrobnog kamena potrebno je
izvršiti djelomičnu nivelaciju terena posebno oko onih stećaka
kojima se ne može utvrditi potpuno stanje ili su im ukrasi i natpisi
samo djelomično vidljivi.
Najhitniju mjeru
fizičke zaštite predstavlja uklanjanje lišajeva I mahovine sa
stećaka. U sklopu ove faze radi se I čišćenje stećaka od organskih I
anorganskih materijala, te čišćenje pukotina od već postojećeg
materijala ispune koji je u ispucanom stanju.
Uklanjanjem lišajeva
riješen je jedan od dva najveća problema koji najviše uzrokuju
oštećenja, ostaje utjecaj atmosferskih voda I njihovo djelovanje u
uvjetima temperaturnih promjena. Zbog izmjene stanja nakon ove faze prvo je potrebno napraviti
fotodokumentaciju postojećeg stanja.
IV FAZA— Obrada pukotina i
konzervacija stećaka
Dolaskom na teren primijetili smo
da je već rađena konzervacija pojedinih spomenika, ali zbog
neredovitog održavanja stanja ili zbog nedovoljno stručne prethodne
sanacije mnoge spomenike će trebati opet sanirati.
Geološkim kompasom
pukotinama smo odredili azimut i padni kut.
Sastavni dio ove faze
čini izrada odgovarajućeg programa za konzervatorske zahvate i
ispitivanje materijala ispune. Materijal ispune je cementni mort s
posebnim dodacima sličnih termičko-mehaničkih svojstava kao kameni
blok.
Uklanjanjem lišajeva
povećava se negativno djelovanje atmosferilija, te je nužno što
prije pristupiti provedbi ove faze.Slijede
slike izgleda
najoštećenijih
stećaka.
V FAZA— Uređenje i održavanje
nekropole
Budući izgled I prezentacija
nekropole u mnogima ovisi o mogućnostima odgovarajuće službe zaštite
ili društveno–političke zajednice I njihovog interesa da se ovaj
problem riješi na najpovoljniji I najsvrsishodniji način.
Gledajući na stupanj
oštećenja I veličinu samog zahvata nekropola se može smatrati
uređenom nakon IV faze iako ona predstavlja samo neophodni minimum
zaštite I pravno I fizički.
Za veće I detaljnije zahvate na nekropoli
potrebna su velika sredstva te znatno veći broj stručnjaka sa
različitih kulturno–znanstvenih područja.
Bez kontinuiranog praćenja stanja I
uključivanja gradskog komunalnog poduzeća ili slične organizacije na
održavanje lokaliteta bilo kakva sanacija će biti uzaludno trošenje
sredstava I vremena.
ZAKLJUČAK
Iz
ovog kratkog
rada možemo
samo djelomično
upoznati život
stećaka, njihov
nastanak, te značenje
i vrijednost. I
to kako
znanstvenu i
povijesnu
vrijednost
tako i
nepobitnu
činjenicu
borbe za
vlastiti život
ljudi ovoga
kraja. Tijekom
ovog
zajedničkog rada
nastojali smo
napisati nešto
što će
biti ujedno
i podstrek
svima nama
da uradimo
ono što
je u
našoj moći
da sačuvamo
spomenike toliko
stoljeća stare
za buduće
generacije. Te da i
njima omogućimo
upoznavanje
svoje
prošlosti s
već napola
uništenih
reljefa. A znamo koliko je
važno znati
tko si
i gdje pripadaš, te da
samo tada
možeš nastaviti
graditi
sadašnjost
i vjerovati
u budućnost. I sami ćemo
nastojati
ostaviti
trag iza
sebe, a upitno
je koliko
će nam
to uspjeti , pa
bar onda
ne uništavajmo
i ne podcjenjujmo
nastojanja
drugih. Na kraju
možemo se
samo nadati
da će
ovaj rad
biti shvaćen
kao ozbiljan
poziv za
pomoć.
Mario
Čupić
Krunoslav
Bilić
Ivan Kovač
Mladen Kustura
Ana Lasić
Vesna Lučić
Helena Marković
Ilija Udovičić
|