Na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru je u petak 11. studenog 2016. godine održan Znanstveni sat u okviru kojeg je održano predavanje na temu „Valoriziracija, promoviranje i obnova suhozidne baštine u Europskoj uniji - iskustva i izazovi“.
Suorganizator je bila Udruga „Hrvatsko društvo čuvara baštine“ iz Širokog Brijega, koja Dan europske baštine obilježava raznovrsnim aktivnostima, kroz suhozidne radionice, izložbu i ovo predavanje.



Na početku je dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivan Lovrić pozdravio sve goste i sudionike u prepunom amfiteatru, izrazio zadovoljstvo da se ovo predavanje događa na Građevinskom fakultetu i podsjetio na dva održana međunarodna simpozija o kamenu proteklih godina.



Moderator mr. sc. Krešimir Šaravanja je nešto šire govorio o aktivnostima Fakulteta zadnjih 5-6 godina u području promoviranja vrijednosti autohtonog kamena. Započela je priprema 3. međunarodnog simpozija „Hercegovina - zemlja kamena“, planiranog za lipanj sljedeće godine, sa planiranom izložbom svih proizvođača kamena u BiH. Proteklih godina održano je više predavanja i okruglih stolova, kao i 12 diplomskih radova iz ove oblasti, a objavljen je veliki broj znanstvenih i stručnih radova o kamenu. Studenti Građevinskog fakulteta su zadnji broj svog časopisa „Nestabilnost“ u potpunosti posvetili kamenu.

Glavno je predavanje održao Filip Bubalo, prof. povijesti/muzeolog iz Splita, predsjednik udruge „4Grada-Dragodid“, koji je posjetitelje na brojnim primjerima iz prakse upoznao s djelovanjem udruge i ukazao na važnost očuvanja bogate suhozidne baštine te je iscrpno pojasnio karakteristike ovakvog načina gradnje i mogućnosti ponovnog uvođenja tradicijskih praksi kao ekološkog i održivog načina korištenja prirodnih resursa. Vještina građenja suhozida i suhozidnih građevina tradicijska je baština mediteranskog prostora koja je značajno oblikovala krajolike Hercegovine i Dalmacije

Nakon predavanja posjetitelji su pozvani na dijalog i razgledavanje izložbe na temu „Hercegovački suhozidi“.

„Stoljećima su marljive težačke ruke vadile kamen iz zemlje i slagale ga stvarajući impresivne građevine bez korištenja vezivnog materijala. Tisuće metara suhozidnih ograda, gospodarski i stambeni i razni drugi objekti predstavljaju spomenike ljudskog truda i mudrosti naših predaka. Ubrzana izgradnja posljednjih desetljeća uzrokovala je povećanu potrebu za kamenom, koja je podmirena iz suhozidnih građevina. Suhogradnja i suhozidi su dio našeg današnjeg krajolika, te spomenici naše starije prošlosti. Sačuvat ćemo ih prije svega temeljitom inventarizacijom i vrjednovanjem, a onda i izradom elaborata i studija revitalizacije. Stoga je potrebno djelovanje svih nadležnih institucija u svrhu njihove istinske obnove“- kazao je Ivan Dugandžić, voditelj projekta „Suhozidna kulturna baština“ i predsjednik Udruge „Hrvatsko društvo čuvara baštine“.