|
Maja Prskalo
Geomehaničke odlike blidinjske sinklinale u funkciji geološkog nastanka
prostora
PREDGOVOR
Izradu ove knjige je prethodilo moje veliko
zanimanje za fenomen glacijala i fluvioglacijala na našim prostorima,
posebice s aspekta geomehaničke građe i njegovih svojstava. Na Okruglom
stolu održanom 28.11.2007. godine u Mostaru na temu: GLACIJAL BOSNE I
HERCEGOVINE -istraživanje,vrjednovanje i zaštita čiji sam bila jedan od
organizatora željelo se upoznati našu širu javnost o ovim zanimljivim
geološkim, geomehaničkim i geomorfološkim fenomenima, koji velikim
dijelom čine našu geološku baštinu.
Cilj moje teze je uspostava korelacijske
veze parametara sedimentacijskog prostora, egzodinamičkih procesa i opće
geomehaničke slike karakteristika prostora, odnosno funkcijski odnos
zatečenih geomehaničkih parametara tla i njegovog geološkog postanka.
Tijekom rada na knjizi uvidjelo se kako je previše čimbenika u «igri» te
kako bi bilo preobilno sa svima njima se detaljno baviti. Svoja
istraživanja fokusirala sam na samo one najvažnije, prije svega na
fenomen oblika zrna i građu glacijala i fluvioglacijala. Nastojala sam
cilj realizirati sveobuhvatno, svestranom analizom problema i efikasnom
sintezom zaključaka. Koristila sam metode terenskog rekognosciranja,
terenske istražne radove, suvremene geofizičke metode, metode
klasifikacije tla i stijena, istražno bušenje, terenske opite na
stijenama i tlu, laboratorijske geomehaničke i petrografske analize
uzoraka. Tako sam prikupila i organizirala značajnu bazu podataka o
nekim našim glacijalima i fluvioglacijalima a sve u nastojanju
proniknuti u tajnu njihova nastanka i prostornog geomehaničkog
organiziranja u one prelijepe morfološke oblike, koje često pamtimo
cijelog života kada ih jednom otkrijemo.
Bazu podataka sam analizirala u kabinetskim
uvjetima dopunjavajući se podacima iz prikupljene literature i
Interneta. Koristila sam moderne statističke postupke, postupke Teorije
Regionalizirane varijable (geostatistike) te primjenu fuzzy logike. Na
raspolaganju mi je bio najsuvremeniji SPSS softver za statističku obradu
podataka kao i softverski program MATLAB 7 kojim sam testirala rezultate
dobivene primjenom fuzzy metodologije kao i rezultati geofizičkih
terenskih ispitivanja obrađene u softveru IPI2WIN.
Rad je koncipiran tako da mu uvod i
zaključci predstavljaju svojevrstan sinopsis djela. U smislu
organizacije, sve važnije činjenice do kojih sam došla istražujući na
ovoj temi tiskala sam u ovom radu, a baze podataka i druge manje bitne
činjenice sam priložila u elektroničkoj verziji u svojoj doktorskoj
disertaciji. Na taj način se sve moje analize mogu ponoviti i tako
uvjeriti u njihovu ispravnost. Željela sam također podatke ostaviti na
jednom mjestu kako bi se istraživanja mogla i nastaviti.
Knjiga ima šest poglavlja. Prvo poglavlje
pod naslovom Uvod sadrži općeniti dio i kratki prikaz rada. U drugom
poglavlju, naslova Opis postanka glacijalnih područja, obrađen je
fenomen glacijacije općenito. Treće poglavlje Glacijal u Bosni i
Hercegovini daje opis egzodinamičkih procesa na Blidinju te program
istražnih radova sa rezultatima. U četvrtom poglavlju Rezultati mjerenja
su analizirani rezultati mjerenja in situ i laboratoriju sa primjenom
variografskih rješenja. Peto poglavlje naziva Primjena fuzzy logike u
određivanju parametra tla primijenjena je fuzzy metodologija određivanja
osnovnih geomehaničkih parametara tla korištenjem programa Matlab. U
šestom poglavlju dani su zaključci i preporuke za daljnja istraživanja.
Rad je opremljen i s dodatnim prilozima i kazalom pojmova.
Zahvaljujem svima koji su pomogli u izradi
ove knjige, posebice recenzentima prof. dr. Peri Marijanoviću, prof. dr.
Tomislavu Ivankoviću, prof. dr. Zlatku Langofu i prof dr. Ivi Čolaku,
ujedno i lektoru ove knjige. Posebnu zahvalnost dugujem Elektroprivredi
u mojim terenskim istraživanjima, Upravi PP Blidinje i fra Petru
Krasiću,, poduzeću Geomarić, prof. Slobodanu Jevremoviću za geofizička
istraživanja, gđi Anđi Bošković s IGH iz Zagreba, izv. prof. dr Zikriji
Avdagiću, prof. dr.sc. Zoranu Milašinoviću i mr. sc. Amiri Galić koja je
dala niz korisnih sugestija posebno s geološkog stajališta.
Mostar,
prosinac 2008. godine
Dr.
sc. Maja Prskalo
|