SVEUČILIŠTE U MOSTARU

|English|   |Hrvatski|

GRAĐEVINSKI  FAKULTET

Kralja Zvonimira 14, Mostar, Bosna i Hercegovina; Tel/Fax: ++387 36 313-445; E-mail: gf-svemo@tel.net.ba

04.05.2001.

Geomehanički istražni radovi na Mostarskom blatu

« istraživačka djelatnost

 « novostii

Program geomehaničkih istraživanja Mostarskog blata za potrebe gradnje hidrocentrale realiziran je u rujnu i listopadu 2000. godine. Za potrebe izrade projekta HE Mostarsko blato provedeni su geomehanički istražni radovi kako bi se moga izraditi najpovoljnija koncepcija korištenja voda rijeke Lištice.	_
	Rijeka Lištica protječe kroz Mostarsko blato, ponire na kraju polja u području Mali otok i Stupi, te ponovno izvire kao Jasenica u dolini Neretve. Zbog nedovoljnog kapaciteta ponora rijeka Lištica često je plavila područje Mostarskog blata.            Da bi se izbjegle poplave probijen je tunel Varda prema selu Jasenica. Ovaj tunel je nedovoljnog kapaciteta tako da je polje Mostarsko blato i dalje izloženo plavljenju. Projektom HE Mostarsko blato predviđa se na istom mjestu izgraditi još jedan tunel čime bi se smanjio opseg i trajanje poplava.      Cilj istražnih radova je bio prikupljanje pouzdanih karakteristika ispitnog materijala. Kao podloga za geomehanička ispitivanja poslužili su prethodno izvedeni geofizički radovi prema kojima su utvrđena mjesta istražnih bušotina i njihov prostorni raspored.
Istražni radovi koji se sastoje od geotehničkih bušenja i geotehničkih ispitivanja materijala obuhvaćaju sljedeće objekte HE: derivacijsku građevinu i retenciju Stupi, dovodni kanal i ulaznu građevinu i strojarnicu.      Ciljevi istraživanja su bili definiranje rasporeda slojeva te fizičkih i mehaničkih karakteristika temeljnog tla ispod građevine, kako bi se pravilno utvrdili uvjeti temeljenja građevina, odredile njihove optimalne dimenzije te predvidjeli eventualni zahvati u podzemlju kao i definirali uvjeti osiguranja vododrživosti retencije Stupi.      Programom istraživanja je izvršeno bušenje istražnih sondi dubine do 100 m (geološke i geomehaničke sonde) te plićih geomehaničkih istražnih sondi dubine do 25 m. Ukupno je izbušeno 18 bušotina.      Jezgra dobivena bušenjem nakon što se izvadi iz jezgrene cijevi, sprema se u sanduke, pazeći da se pritom ne poremeti njezin prirodni slijed. Na svim bušotinama je izvršeno jezgrovanje i geološki su obrađeni. Na izvađenoj jezgri obavljena je terenska AC-klasifikacija i uzeti su poremećeni i neporemećeni uzorci. Uzimala su se dva neporemećena uzorka do dubine 10 m, najčešće po jedan iz prašinastih i glinovitih materijala.      Za potrebe analize ugradljivosti materijala u nasipe kopane su sondažne jame u sloju prašine do 3 m, te su uzimani poremećeni uzorci tla za kompletno ispitivanje po standandardnom Proctoru.      Na pet ispitanih bušotina izvršeno je mjerenje vodopropusnosti materijala metodama "Lugeon" i "Lefranc".      Kod uzimanja neporemećenih uzoraka pazilo se da se zadrži porozitet, vlažnost i tekstura materijala. Laboratorijskim istraživanjima na poremećenim i neporemećenim uzorcima uglavnom je utvrđena AC-klasifikacija na uzorku, parametri posmične čvrstoće izravnim smicanjem i troosnim postupkom te vrijednosti modula stišljivosti.
	Na četiri bušotine izvan retencije prosječne dubine 30 m postavljani su piezometri radi trajnog mjerenja razine podzemne vode. Piezometar je izveden od pocinčane cijevi f2", a sastoji se od punog i preforiranog dijela. Perforirani dio zaštićen je plastičnom mrežicom i granuliranim zasipom promjera 4 - 8 mm.        Piezometar je osiguran betonskim blokom dimenzija 0,5×0,5×0,3 m  koji je ukopan u tlo tako da mu je visina iznad tla 10 cm. Zaštitna cijev i kapa je premazana lakom za metal.      Na svim bušotinama vršeno je mjerenje SPP sa nožem ili šiljkom ovisno o materijalu u kom se vršilo ispitivanje. Na dno bušotine spusti se cilindar sa nožem ili šiljkom na vrhu i utiskuje se u tlo udarcima malja težine 63,5 kg, sa visine 76,3 cm. Mjeri se broj udaraca za svakih 15 cm prodiranja cilindra u tlo.      Kabinetska obrada podataka je bila u obliku izvješća s osnovnim interpretacijama vodopropusnosti, stabilnosti nasipa i temelja nasipa, nosivosti tla i slijeganja te uvjetima gradnje akumulacije.        Terenske istražne radove je izvelo poduzeće "Geomarić" iz Mostara, laboratorijski institut IGH-Mostar, a znanstveno- istraživačke Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Ivo MARKIĆ Vladimir  ZOVKO
^ vrh stranice « novosti      « istraživačka djelatnost