| |
NACRT ZAKLJUČAKA
SIMPOZIJA "VODA U KRŠU SLIVOVA CETINE, NERETVE I TREBIŠNJICE"
-
Integralno upravljanje vodnim resursima
na području riječnih bazena: Cetine, Neretve i Trebišnjice mora se
odvijati na način da se postigne maksimalna rezultanta ekonomskih i
društvenih koristi, na pravičan način i bez ugrožavanja održivosti
vitalnih komponenti ekološkog sustava. Ono se mora promatrati kao proces
koordiniranog razvoja i upravljanja vodnim, zemljišnim i drugim za vodu
vezanim resursima, kako zbog vlastite koristi tako i zbog međudržavnih
utjecaja i obveza.
-
Budući da su slivovi Cetina, Neretve i
Trebišnjice međudržavni nužno je u cilju optimalnog upravljanja i
odgovornog gospodarenja vodama ovih slivova, sačiniti i potpisati
međudržavne ugovore o načinu i uvjetima uređenja i korištenja vodnih
resursa tih slivova. Kao osnova ovih ugovora, mogu poslužiti raniji
dokumenti, uz uvažavanje sadašnjeg stanja i odnosa u prostoru kao i
relevantne direktive EU-a i međunarodne konvencije.
-
Opća je konstatacija da su postojeće
vodoprivredne studije, projekti, rezultati provedenih istraživanja, kao i
ostala dokumentacija relativno stare. Također, su nedostajala financijska
sredstva za sustavno fundamentalno istraživanje fenomena krša. Pored toga
prisutan je problem što ranije započeta izgradnja kompleksnih
vodoprivrednih sustava nije dovršena, što u određenom broju slučajeva nisu
ispunjene projektne pretpostavke, te što se loše upravlja dijelom
izgrađenog sustava. Sve nabrojano, uz značajne izmjene u prostoru, socio-ekonomskim
odnosima i tehnologiji nameću potrebu preispitivanja ranijih rješenja i
njihovo osuvremenjivanje. Vodoprivrednim dokumentima, propisani uvjeti
korištenja voda trebaju sadržavati ciljeve održivog razvoja, činiti
projekt izglednim u uvjetima otvorenog tržišta i ohrabrivati potencijalne
investitore na njihovu realizaciju.
-
Može se ustvrditi da smo sa oko polovinom
iskorištenosti tehnički iskoristivog hidropotencijala, na području
razmatranih riječnih slivova, daleko od prosjeka razvijenih zemalja.
Neupitan je i sveopći interes da se podupre izgradnja hidroelektrana. U
okvirima istraživanja i razvoja obnovljivih izvora energije promoviraju se
i male, mini i mikro hidroelektrane. Držimo potrebnim ukazati mjerodavnim
vlastima, kako postojeći i budući hidrotehnički višenamjenski sustavi, kao
javna dobra, ne mogu biti predmetom privatizacije.
-
Postojeće stanje vodoopskrbe za prostore
razmatranih slivova karakterizira se u: niskom postotku pokrivenosti,
poražavajuće velikom postotku gubitaka, redukcijama, nepostojanju zona
sanitarne zaštite, nepostojanju katastra vodovodnih instalacija, te niskom
postotku naplate.Poseban problem predstavlja nedostatak vodoopskrbnih
sustava prigradskih naselja i sela, te u rješavanju ovih problema treba se
rukovoditi, osim ekonomskim načelima, i načelima solidarnosti.
-
Sadašnje stanje u navodnjavanju je
posebno zabrinjavajuće jer se navodnjava oko 7-8% raspoloživih
poljoprivrednih površina. Potrebe vode za navodnjavanje u području krša,
odnosno na području slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice su veće od potreba
svih drugih potrošača zajedno. Rješenje se stoga mora tražiti u gradnji
akumulacija kao višenamjenskih objekata. U trenutnim uvjetima, kada
sredstava za izgradnju nema, treba raditi istražne radove, studije i
projekte kako bi se rezervirao prostor za akumulacije.
-
Premda na našim vodotocima postoje
mogućnosti da se rekreacija i sportovi na vodi razvijaju u pravcu
suvremenih europskih trendova, stanje je osim sporadičnih primjera
(ribolov, rafting na vodama Cetine, Neretve i Trebižata),
nezadovoljavajuće i potrebno ga je unutar vodnogospodarskih osnova
značajnije potaknuti i prikladnim mjerama vodotoke zaštititi.
-
Prevođenjem velikih voda, planiranog
projektom "Gornji horizonti", s krških polja istočno od rijeke Neretve,
prouzročit će promjenu bilance nekoliko velikih krških vrela. Koncept ovog
projekta se temelji na stvaranju deficita površinskih i podzemnih voda na
krškim poljima s najvećom nadmorskom visinom i prevođenjem tih voda
stvaranje suficita voda na područjima niže razine. Posljedica je promjena
bilance podzemnih voda za slivove visokog krša što će utjecati na smanjenje
izdašnosti nekoliko velikih krških vrela na lijevoj obali rijeke donjeg i
srednjeg toka rijeke Neretve. Najviše će biti ugrožena vrela Bregave i
Bunice, te vrela i izvori koji se javljaju duž sjeveroistočne obale
Deranskog jezera. Prevođenje voda imat će utjecaj, ne samo na velike vode,
nego i male, posebno na vrelo Bregave i Bunice. Ovo je pokazano na
matematičkom modelu kod pojedinih autora.
-
Zaslanjivanje tla, snižavanje podzemnih i
površinskih voda, iscjeđivanje krških prostora, prevođenje voda, smanjenje
priliva slatke i svježe vode, je evidentno u delti Neretve nizvodno od
Čapljine, posebno u Deranskom blatu sa tendencijom daljnjeg pogoršanja
ovih pojava. Potrebno je nastaviti interdisciplinarna istraživanja u cilju
prikupljanja podataka i podloga za izradu studija i projekata za zaštitu
od navedenih negativnih efekata kako na vode i tlo tako i na cjeloviti
gospodarski i ekološki sustav.
-
Pojava zaslanjivanja će biti naročito
izražena ako se morska voda izravno dovede do Čapljine, kako je predviđeno
projektom regulacije korita rijeke Neretve. Moguće rješenje ovom problemu
je u izdizanju vodnog ogledala Neretve.
-
Površinske i podzemne vode u kršu
razmatranih slivova ugrožene su pojavama "divljih" rasutih deponija
čvrstog otpada. Još teži problem predstavlja nezbrinuti opasni otpad.
Otpadne industrijske vode su, u pravilu, zagađene teškim metalima i treba
ih prečišćavati u pogonima gdje nastaju.
-
Fekalne otpadne vode su vrlo težak
problem za površinske i podzemne vode u kršu. Instalirano je svega tri
uređaja za prečišćavanje tih voda (Trebinje, Grude i Ljubuški), a prema
važećim normativima, treba ih imati svako naselje s preko 2000 stanovnika.
-
Uspostava monitoringa na slivovima i
hidrološkog prognoziranja, kojem su temelj podaci s hidroloških i
meteoroloških postaja, preduvjet su racionalnom upravljanju vodama.
|
Nacrt zaključaka
u .doc formatu
|
